Odgajanje djece je dvosmjerna ulica. Pomažemo svojoj djeci da uče, rastu, osamostaljuju se, ali istovremeno i djeca uče nas i podstiču da rastemo i razvijamo se, i to ne samo kao roditelji, već i kao ljudi.

Iben Dising Sandal, psiholog iz Danske i autorka knjiga Danski recept za srećno dete i Igra na danski način, objasnila je da je sa svojom djecom po cio dan plesala, izmišljajući što šašavije pokrete, golicala ih je, dopuštala im da se penju na nju, pravila se da im crta na leđima, a onda su one pogađale šta je na tom “crtežu”.

Uhvatite li ponekad sami sebe kako  vičete u pokušajima uvođenja reda u svom domu? Kako to promijeniti, a svejedno djeci dati do znanja da moraju biti poslušna?

Aktivacija čula i motorike, širenje svijesti o značaju zaštite životne sredine, sticanje zdravih navika u ishrani, su samo neke vještine koja djeca stiču radom u bašti.

Anoreksija  nervoza – koja se često naziva i samo anoreksija – je poremećaj ishrane koji se karakteriše nenormalno niskom tjelesnom težinom, intenzivnim strahom od debljanja i izobličenom percepcijom težine. Osobe koji pate od anoreksije pridaju veliki značaj kontrolisanju težine i oblika tijela, koristeći ekstremne napore koji imaju tendenciju da značajno ometaju njihov život.

Pojam identitet preuzet je iz latinskog jezika, a doslovno prevedeno znači karakterističnost. U psihološkom smislu, kada kažemo identitet, mislimo na održavanje i doživljaj cjelovitosti i jedinstvenosti ličnosti, uprkos promjenama u njoj i oko nje. Identitet počinje da se formira već od rođenja, kroz uspostavljanje afektivne vezanosti između majke i djeteta.