Šta roditelji treba da znaju

Novi koronavirus

Da li novi koronavirus može zaraziti djecu?

Iako je u početku bio dostupan podatak o posebnoj ugroženosti starijih virusom mogu biti zaraženi svi bez obzira na bilo koje lično svojstvo i karakteristike: godine starosti, pol, rod... fizičku snagu... 

Moguće je da su ljudi bilo koje dobi zaraženi virusom, dok je on koban u rijetkim slučajevima, za sad uglavnom među starijim osobama s pratećim medicinskim stanjima odnosno hroničnim bolestima. Međutim, može bitii i među mlađom populacijom, posebno s pratećim zdravstvenim stanjima, a on svakako mogu biti i prenosioci virusa, iako možda nekada imaju ne toliko izražene siimptome. Detaljnije na linku.

VODIČ ZA PORODICE

  • Ako ste, sa djetetom ili bez njega bili na područjima na kojima se prijavljuju slučajevi infekcija ili ako ste bili u direktnom kontaktu s ljudima koji su pozitivni na nCov-19, obavjestite vašeg izabranog pedijatra i ostanite kući u izolaciji;
  • Ako sumnjate u mogućnosti da je vaše dijete zaraženo, NE dovodite ga u ordinaciju vašeg izabranog pedijatra. Kontaktirajte ga telefonom i NE dovodite vaše dijete u Zavod za hitnu medicinsku pomoć već pozovite 020/412–858;
  • Perite RUKE često i utičite na vaše dijete da ih, takođe, pere koristeći vodu i sapun gotovo 20 sekundi. Ako sapun nije dostupan, koristite alkoholni gel (najmanje 60% alkohola);
  • Ne koristite ljekove bez posebnih informacija;
  • Naučite vaše dijete kako kašljati i kijati okretanjem glave prema ramenu ili u njihov lakat;
  • Čuvajte površine u vašem domu čiste upotrebom alkoholnih rastvora ili tečnosti na bazi hlora, s posebnom pažnjom na igračke, posebno ako se iste dijele sa drugom djecom;
  • Nosite masku samo ako ste bolesni, ako imate simptome nalik gripu ili prehlade, pogotovo ako kod kuće postoje bebe ili vrlo mala djeca, ili djeca s invalidiitetom kojima pružate pomoć/podršku u zadovoljavanju potreba;
  • Pažljivo odstranjujte korištene maske, rukavice i maramice u zatvorene kontejnere; Molim vas da za detaljniji način ophođenja u ovoj situaciji pogledate video na
.be" target="_blank" rel="noopener noreferrer">linku.
  • Ne oklijevajte pitati vašeg izabranog pedijara za dodatne informacije. Detaljnije na linku.
  • Mogu li trudnice prenijeti novi koronavirus na nerođenu djecu?

    U ovom trenutku nema dovoljno dokaza koji bi utvrdili da li se virus prenosi sa majke na bebu tokom trudnoće kao i potencijalni uticaj na bebu. Ovo se trenutno istražuje. Međutim, u Podgorici se porodila trudnica zaražena Covid 19, ali beba je negativna na test. 

    Trudnice bi trebalo da se pridržavaju odgovarajućih mjera opreza da bi se zaštitile od izloženosti virusu i u što kraćem roku da potraže medicinsku pomoć ako imaju simptome poput temperature, kašlja ili otežanog disanja. Detaljnije na linku.

    Takođe, savjetuje se da se u trenutnoj fazi ne radi na začeću novog ploda dok traje epidemija. 

    Da li je bezbjedno da majka doji ako je zaražena novim koronavirusom?

    Sve majke u pogođenim i rizičnim područjima, sa simptomima povišene temperature, kašlja ili otežanog disanja, trebalo bi da u što kraćem roku potraže medicinsku pomoć i slijede preporuke medicinskih radnika.

    S obzirom na benefite dojenja i beznačajnu ulogu majčinog mlijeka u prenošenju drugih respiratornih virusa, majka bi trebala da nastavi s dojenjem.

    Međutim, trebalo bi preduzeti mjere opreza jer postoji rizik od prenošenja s majke na novorođenče putem respiratornih kapljica i direktnog kontakta, kao i indirektno preko kontaminiranih površina. Zato je za majke važno da nose masku tokom hranjenja djeteta, peru ruke prije i nakon hranjenja i očiste odnosno dezinfikuju kontaminirane površine.

    Ako je majka previše bolesna, trebalo bi je ohrabriti da ispušta mlijeko i daje ga djetetu čistom šoljicom i/li kašičicom - i sve to radeći uz primjenu mjera prevencije infekcije. Detaljnije na linku.

    Brinite o svom mentalnom zdravlju

    U slučaju pojave epidemije zarazne bolesti, uobičajena je mjera da se od građana zahtijeva sprovođenje mjera kojima se kontroliše širenje bolesti.

    U ovom tekstu upoznajemo vas s psihološkim aspektom mjera prevencije širenja COVID-19 koje se aktuelno implementiraju u Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim državama svijeta.

    Šta je distanca, ili kako su je nazvali socijalna distanca?

    Fizička distanca je način za spriječavanje međusobne interakcije između ljudi dovoljno blisko ili dovoljno često da bi se proširila zarazna bolest.

    Šta je karantin?

    Karantin je mjera kojom se ograničava kretanje zdravih ljudi za koje postoji sumnja da su bili izloženi zaraznoj bolesti kako bi se pratilo da li će da se razbole. Karantin traje onoliko koliko je neophodno da se bude siguran da osoba nije inficirana zaraznom bolešću.

    Šta je izolacija?

    Izolacija spriječava širenje zarazne bolesti odvajanjem i smještanjem oboljelih u bolnice od onih koji nijesu bolesni. Izolacija traje sve dok je bolest zarazna.

    Različita su osjećanja i misli koje imamo tokom i nakon distanciranja, karantina i izolacije – važno je da ih znamo prepoznati kao normalni način razmišljanja ili reagovanja u ovakvim situacijama. Takođe, važno je i da znamo kako da brinemo o svom bihejvioralnom zdravlju tokom ovog perioda. 

    Šta možemo očekivati: tipične reakcije

    Svi različito reagujemo na stresne situacije, kao što je izbijanje epidemije infektivne bolesti koja zahtijeva distanciranje, karantin i izolaciju. Možemo osjećati sljedeće:

    Anksioznost, brigu ili strah u vezi sa:

    • Ličnim zdravstvenim stanjem;
    • Zdravstvenim stanjem drugih koje smo ili možemo izložiti bolesti;
    • Ogorčenošću koju prijatelji i porodica  mogu osjećati ako trebaju ući u karantin zbog kontakta sa Vama;
    • Iskustvom praćenja svojih simptoma, ili iskustvo nadzora od strane drugih radi praćenja pojave znakova i simptoma bolesti;
    • Vremenom oduzetim sa posla i brigom oko potencijalnog gubitka prihoda i sigurnosti posla;
    • Izazovom kako osiguranja stvari koje su vam potrebne, kao što su osnovne namirnice i predmeti za ličnu njegu;
    • Zabrinutost oko osiguranja adekvatne brige o djeci i drugima o kojima brinemo (roditeljima, naročito ako su stariji);
    • Nesigurnost ili frustraciju u vezi s dužinom trajanja situacije, odnosno neizvjesnost po pitanju budućnosti;
    • Usamljenost kao rezultat osjećanja odsječenosti od svijeta i od bliskih osoba
    • Ljutnju ako smatramo da smo izloženi virusu zbog nemarnosti drugih;
    • Dosadu ili frustraciju ako ne možete da radite ili da se angažujete u redovnim, uobičajenim dnevnim aktivnostima;
    • Nesigurnost ili ambivalenciju u vezi sa situacijom;
    • Želju za upotrebom alkohola ili droga kao način „prevladavanja“;
    • Simptome depresije, poput osjećanja beznadežnosti, promjene u apetitu, premalo sna ili pak pretjerano spavanje;

    U slučaju produžene izloženosti stresu, kod nekih ljudi može se javiti postraumatski stresni poremećaj, koji se manifestuje ponavljanim mislima i sjećanjima na traumatski doživljaj, noćnim morama, ponovnim preživljavanjem događaja, promjenama u mislima i raspoloženjima, povećanom iritabilnošću, itd.

    Ako Vi ili vama bliske osobe osjećate neku od navedenih reakcija u produženom trajanju 2 do 4 nedjelje ili duže, kontaktirajte svog doktora ili neku od službi zaštite mentalnog zdravlja.

    Načini kako sami sebi možemo pomoći tokom socijalnog distanciranja, karantina i izolacije

    POTRUDITE SE DA ISPRAVNO RAZUMIJETE RIZIK

    Razmislite o stvarnom riziku za sebe i druge oko vas. Javna percepcija rizika tokom situacije kao što je epidemija zarazne bolesti je često netačna. Mediji, naročito društvene mreže, prepune su „ekspertskih dojava“ i nepromišljeno iznijetih „činjenica“, i tako stvaraju lažnu sliku, bilo u smislu iniciranja panike i dodatnog stresa, ili u smislu obezvrijeđivanja javno-zdravstvenih napora na prevenciji prenosa i širenja infekcije („neće to na mene“ i sl.). I jedna i druga krajnost je štetna i zato sami preduzmite korake za dobijanje činjenica:

    • Ostanite u toku sa dešavanjima, ali istovremeno ograničite svoju izloženost medijima
    • Izbjegnite pretjerano slušanje ili gledanje vijesti i izvještaja o virusu, jer na taj način pojačavate anksioznost i brigu
    • Imajte na umu da su djeca naročito osjetljiva na ono što čuju ili vide na televiziji, zaštitite ih od toga.

    EDUKUJTE SE, PITAJTE  

    Zdravstvene institucije imaju obavezu da obezbijede informacije o  prevenciji, dijagnostici i tretmanu bolesti. 

    Ne ustručavajte se da pozovete i postavljate pitanja – jasna i otvorena komunikacija sa pružaocima zdravstvenih usluga može vam pomoći da se oslobodite stresa povezanog sa socijalnim distanciranjem, karantinom ili izolacijom.
    Tražite informacije u štampanom obliku ako su dostupne
    Ako nijeste u mogućnosti da sami dođete do informacije koja vam je potrebna, zamolite prijatelja ili člana porodice da to učini za Vas. Detaljnije na linku.

    Ostanite fizički aktivni tokom samoizolacije

    Upozorenje: Ovo uputstvo je namijenjeno osobama koje se nalaze u samoizolaciji bez ikakvih simptoma ili dijagnoze akutne respiratorne bolesti. Ne bi trebalo da zamijeni medicinsko uputstvo u slučaju bilo kog zdravstvenog stanja.

    Kako se infekcija COVID-19 i dalje širi u evropskoj regiji SZO, mnogi zdravi pojedinci moraju da ostanu kod kuće u samoizolaciji. Boravak kod kuće tokom dužeg perioda može predstavljati značajan izazov za održavanje fizičke  aktivnosti. Sedentarno ponašanje i nizak nivo fizičke aktivnosti mogu imati negativne efekte na zdravlje, dobrobit i kvalitet života pojedinaca. Samoizolacija sama po sebi može da izazove dodatni stres i da bude izazov za mentalno zdravlje građana. Fizička aktivnost i tehnike opuštanja mogu biti dragocjeno sredstvo koje će vam pomoći da ostanete pribrani i da tokom ovog vremena nastavite da štite svoje zdravlje.

    SZO preporučuje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta fizičke aktivnosti jakog intenziteta nedjeljno, ili kombinaciju oboje. Ove preporuke se mogu postići čak i kod kuće, bez posebne opreme i s ograničenim prostorom. Slijede neki savjeti kako da ostanete aktivni dok ste kod kuće u samoizolaciji:

    • Tokom dana pravite kratke aktivne pauze. Kratki periodi fizičke aktivnosti pomažu da se dosegnu nedjeljne preporuke. Možete koristiti predložene vježbe u nastavku kao inspiraciju da budete aktivni svaki dan. Ples, igranje sa djecom i obavljanje kućnih poslova kao što su čišćenje i baštovanstvo su druga sredstva da ostanete aktivni kod kuće.
    • Pratite časove vježbanja na internetu. Iskoristite bogatstvo onlajn časova vježbanja. Mnogi od njih su besplatni i mogu se pronaći na YouTube-u. Ako nemate iskustva s obavljanjem ovih vježbi, budite oprezni i svjesni sopstvenih ograničenja. Pogledajte primjere vježbi, koje možete raditi u kućnim uslovima ovdje.
    • Krećite se. Čak i u malim prostorima, šetnja ili hodanje, odnosno fizičke manipulacije tijela u mjestu može vam pomoći da ostanete aktivni. Ako imate telefonski poziv, pomjerajte se kroz svoj dom dok govorite, umjesto da ste u mjestu.
    • Opustite se. Meditacija i duboki udisaji mogu vam pomoći da ostanete mirni. Nekoliko primjera tehnika opuštanja dostupno je u nastavku.

    Za optimalno zdravlje, takođe, je važno imati na umu da se hranite zdravo i da budete hidrirani. SZO preporučuje da pijete vodu umjesto pića zaslađenih šećerom. Izbjegavajte ili ograničite alkoholna pića ako ste odrasli i potpuno ih izbegavajte ako ste mladi, trudnica i dojilja, ili iz drugih zdravstvenih razloga. Konzumirajte dosta voća i povrća i ograničite unos soli, šećera i masti. Neka vaš izbor budu integralne žitarice prije nego rafinirana hrana. Za više uputstava o tome kako se zdravo hraniti, pogledajte informaciju SZO o zdravoj ishrani. Detaljno na linku.

    Veličina fonta