Koji su simptomi 2019-nCoV infekcije?

Na osnovu onoga što je poznato do sada, virus može uzrokovati blage, gripu slične simptome kao što su:

• Povišena tjelesna temepatura (groznica) (skoro kod svih zaraženih),
• Gubitak čula mirisa i/ili ukusa (kod nekih slučajeva), 
• Suvi kašalj (kod nekih slučajeva),
• Iskašljavanje gustog sadržaja (kod nekih slučajeva),
• Glavobolja (kod nekih slučajeva), 
• Otežano i usporeno disanje (kod nekih slučajeva),
• Bol u mišićima (kod nekih slučajeva),
• Umor, malaksalost i brzo zamaranje (kod nekih slučajeva),
• Dijareja... (u jako malim procentima) 

Kod težih slučajeva dolazi do razvoja upale pluća, akutnog respiratornog distres sindroma, sepse i septičkog šoka koji mogu izazvati smrt. Osobe s hroničnim oboljenjima i stanjima su u većem riziku od razvoja teških formi bolesti. Možete imati jedan ili više navedenih simptoma istovremeno. Neki se pacijenti mogu javiti s manje tipičnim simptomima kao što su samo povišena temperatura, dijareja, glavobolja, mijalgija (bol u mišićima), mučnina/povraćanje ili zbunjenost/razdražljivost. Virus se može prenijeti na druge u periodu inkubacije i zaraznosti, najčešće dva dana prije početka simptoma i pet do šest dana nakon pojave prvih simptoma. 

Vjeruje se da su svi pacijenit imali povišenu temperaturu kao zajednički simptom, dok drugi simptomi variraju.  Međutim, pojavljuju se informacije posebno među mlađim osobama postoje one koje su zarazne, tzv. "kliconoše" a koje nemaju jasne simptome, što znači da oni posebno mogu biti rizični za svoje kontakte. 

U kasnijim fazama virusa, nakon ljeta 2020. simptomi su se mijenjali, pojavljivali novi, a virus je i kod pacijenata s blažom kliničkom slikom tokom zaraze, ostavljao dugotrajne posljedice i oporavak činio težim od same faze bolesti.

Da li su neke osobe u većem riziku od ostalih?
Generalno gledano, kod male djece, starih osoba i osoba sa nekim hroničnim stanjima (npr. hipertenzija, oboljenja srca, šećerna bolest, bolesti jetre i bolesti sistema organa za disanje) postoji veći rizik od razvoja težih simptoma. Budući da se radi o novonastaloj bolesti i da su postojeći podaci i dalje ograničeni, još se sa sigurnošću ne zna koje će grupe ljudi biti sklone težim ishodima nakon infekcije s 2019-nCoV. 

Postoji li ustanovljen način liječenja oboljenja uzrokovanog 2019-nCoV?
Ne postoji specifična terapija za ovo oboljenje i pristup koji se primjenjuje u liječenju podrazumjeva liječenje simptoma bolesti (npr. groznice). Simptomatska i potporna terapija (npr. terapija kiseonikom, nadoknada tečnosti, antivirusna terapija) može biti vrlo efikasna kod oboljelih. Ipak, nikako se ne preporučuje uzimanje terapije na „sopstvenu ruku“ i na osnovu konsultacija s drugim oboljelima, već isključivo na predlog ljekara. 

U kojim slučajevima treba da se testira na 2019-nCoV?
Testiranje na novi koronavirus predviđeno je samo za sumnjive slučajeve infekcije u skladu s definicijom sumnjivog slučaja koja je podložna promjenama u skladu s razvojem epidemiološke situacije. Trenutno važeća (od 31. januara 2020) definicija sumnjivog slučaja (modifikovano prema SZO) je:

ili

Kako da se ponašate ako ste imali bliski kontakt s osobom koja ima 2019-nCoV infekciju?
Ako sumnjate da ste bili u kontaktu s oboljelim, pratite svoje zdravstveno stanje od trenutka kada ste imali kontakt s tom osobom i ako razvijete bilo kakve simptome, nazovite ljekara da dobijete savjet. Detaljnije na linku.

Gdje mogu da se testiram na COVID-19 i koja je procedura?
Ako imate simptome javite se lokalnim COVID ambulantama, gdje će ljekar obaviti pregled i procjenu za testiranje. Ljekar će odlučiti da li ćete se testirati na licu mjesta ili će Vas uputiti u lokalnu epidemiološku službu. 

U lokalnoj epidemiološkoj službi možete obaviti i PCR testiranje zbog prijema u bolnicu, liječenja ili neke dijagnostičke procedure. Detaljnije na linku. 

Najčešće posljedice poslije preležanog COVID-19 virusa
Najčešće prijavljivani simptomi koji su zaostajali nakon COVID-19 infekcije su mučnina, kratak dah i umor, odnosno brzo zamaranje, trenutna zaboravnost, grčevi u stomaku. Prijavljivani su i bolovi u zglobovima pa i u grudnom košu, ali i simptomi koji ukazuju na oštećenje srčanog mišića, miokarditis ili aritmije.

Kod ljudi koji su imali tešku kliničku sliku, oporavak je duži, tako da kratak dah, brzo zamaranje i nemoć, nadražajni kašalj često mogu u kontinuitetu trajati. Detaljnije na linku.