Svaka škola, radna organizacija i zdravstvena ustanova u nekadašnjoj Jugoslaviji imala je povjerenika civilne zaštite koji je bio zadužen za primjenu razrađenog sistema evakuacije i planove ponašanja za slučaj vanredne situacije.
Makar kada su škole u pitanju, to danas nije slučaj – nema više koncepta civilne zaštite, a planovi evakuacije u fokus javnosti dospiju kada nastane uzbuna zbog lažnih dojava o bombama koje su prošle sedmice, iz preventivnih razloga, primorali Ministarstvo prosvjete da ponovo, privremeno makar, vrati onlajn nastavu kao opciju.
Iako je u minulih 10 godina u saradnji Direktorata za spašavanje, Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo sprovedena obuka nastavnog kadra, uvedeni međuprogrami iz ove oblasti koji se odnose na obrazovanje učenika, planovi evakuacije, kao ključna stavka i dalje su u većini ustanova na – čekanju.
Pojačan nadzor
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović kazao je Pobjedi da i pored definisane zakonske obaveze svega 10 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova ima razrađene planove zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa čiji su sastavni dio postupak i proračun vremena potrebnog za evakuaciju.
On je podsjetio da u skladu sa članom 49 Zakona o zaštiti i spašavanju sportski centri, objekti kulture i vaspitno- obrazovne ustanove u obavezi su izrade planova zaštite i spašavanja od rizika kojim su izloženi. Na postojanje rizika ukazala je serija na sreću lažnih dojava o postavljenim bombama u školama širom Crne Gore. Problem se nije pojavio prošle sedmice, jer je već uzbuna sličnih razmjera zabilježena u aprilu.
Iako se od ovakve vrste uzbunjivanja javnosti teško efikasno braniti, budući da se bez obzira na sumnje u lažne dojave, moraju ispoštovati procedure i obaveza prevencije i kontrole objekata, to ne smije biti izgovor da sistem školstva nema razrađene planove evakuacije.
Prema riječima Bešovića, zbog činjenice da većina vaspitno-obrazovnih ustanova nema plan zaštite i spašavanja, Direktorat za zaštitu i spašavanje je naložio pojačan inspekcijski nadzor i sa upravama škola održao nekoliko savjetovanja na ovu temu, jer je u skladu sa preporukama da se u okviru jednog semestra, a najmanje jedan put godišnje, sprovedu vježbe evakuacije.
„Direktorat za zaštitu i spašavanje uz podršku kancelarije UNICEF-a, a u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Zavodom za školstvo Crne Gore, od 2013. uspostavio je međupredmetni program Obrazovanje u oblasti za smanjenje rizika od katastrofa. Edukaciju nastavnika u osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama u Crnoj Gori po ovom programu sprovodi Direktorat za zaštitu i spašavanje u saradnji sa Zavodom za školstvo. Do sada je u okviru ovog programa obučeno oko 1.000 nastavnika, mahom osnovnih škola, a oni će nastaviti edukaciju djece u školama o smanjenju rizika od katastrofa“, kazao je Bešović.
Naglašava da je upravo to najbolji model podizanja svijesti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, uz neophodan nastavak programa i donošenje planova evakuacije, budući da sada postoje samo vodiči za nastavnike, ali ne i razrađen koncept na nivou ustanova.
Odgovor starog sistema
Razrađen sistem evakuacije i planove ponašanja za slučaj vanredne situacije bio je segment zakonski utemeljenog i razrađenog koncepta organizovanja građana u okviru Opšte narodne odbrane i društvene samozaštite u bivšoj Jugoslaviji.
Na tu činjenicu proljetos je podsjetio nekadašnji član opštinskog štaba ONO i DSZ u Titogradu, dugogodišnji izviđač i politički radnik Vojo Milošević.
Prema njegovim riječima, taj koncept je bio poseban stub bezbjednosti zemlje u mirnodopskim uslovima, kadar da pruži logistiku i za slučaj ratnog stanja.
„U takvom sistemu daleko je manje moglo biti prostora za konfuziju, stihijsku reakciju ili izostanak adekvatnog odgovora u uslovima terorističkih prijetnji ili uzbunjivanja javnosti kakva nam se događaju“, kazao je Milošević Pobjedi nakon niza lažnih dojava koje su ovo pitanje aktuelizovali u aprilu.
Postojao je utvrđen red poteza kako se ponašati i sprovoditi preporuke.
„U slučaju evakuacije moralo se postupati po rasporedu. Tačno se znalo ko organizuje, ko je odgovoran i kako da postupaju građani, škole ili zaposleni u ustanovama u slučaju nekog vanrednog događaja“, podsjetio je Pobjedin sagovornik.
Što je urađeno
Kako su kazali iz Ministarstva prosvjete, izrada planova zaštite i spašavanja za različite vrste razarda u svim obrazovno-vaspitnim objektima biće jedna od stavki koje planiraju da urade. Nijesu pojasnili da li su primjenjivi raniji planovi, odnosno što je u toj oblasti drastično promijenjeno u odnosu na raniji period.
Naveli su da su u saradnji sa Direktoratom koja je realizovana minulih 10 godina posredstvom Zavoda za školstvo u okviru Akcionog plana za realizaciju Strategije Crne Gore za smanjenje rizika od katastrofa i plana za stručno usavršavanje nastavnika.
Obuka nastavnog kadra odvijala se na tridesetodnevnim seminarima u koje su bili uključeni pedagozi i nastavnici osnovnih škola koji predaju fiziku, fizičko vaspitanje, biologiju, geografiju, hemiju i profesore razredne nastave.
„Zavod za školstvo i Direktorat za zaštitu i spašavanje su pokrenuli jednu značajnu aktivnost koja je omogućavala učenicima, nastavnicima i direktorima obrazovnih ustanova da uče i dobijaju informacije i usvajaju znanja o bezbjednosnom ponašanju i uzrocima i posljedicama raznih hazarda koji izazivaju krizne situacije kako u obrazovnim ustanovama tako i u državi u cjelini“, naveli su iz Ministarstva prosvjete.
Podsjećaju da je u našem obrazovnom sistemu međupredmetni program, djeca mogu da ga izučavaju u više predmeta a najviše u okviru geografije, biologije, hemije, fizičkog vaspitanja, informatike i razredne nastave, odnosno u različitim modalitetima u gotovo svim predmetnim programima.
„Edukovali smo sve direktore i stručne saradnike, dobar dio nastavnika, izradili smo metodičko uputstvo za nastavnike, vodič za postupanje u vanrednim situacijama. Po svemu ovome urađenom smo jedinstveni u regionu Zapadnog Balkana, a i šire. Ali na ovome se ne smije stati“, ističu iz Ministarstva prosvjete.
Plan
Predstoji, kako kažu, pojačan rad kako bi se sasvim implementiralo ono što je definisano strategijom.
To će podrazumijevati da se razrada uključi u okviru otvorenih djelova programa pojedinih predmeta razredne nastave, odnosno kroz izborne predmete, slobodne aktivnosti i sekcije i učeničke organizacije, tokom dana kulture i sporta...
Jedan od modaliteta biće i saradnja sa lokalnom zajednicom (posjete vatrogascima, hitnoj pomoći i drugim ustanovama koje se direktno ili indirektno bave ovom djelatnošću).
"Potrebno je završiti edukaciju svih nastavnika osnovnih škola u Crnoj Gori u naredne dvije godine, kao i nastavnog osoblja predškolskih ustanova, i započeti obuku nastavnika srednjih škola, navode iz Ministarstva uz napomenu da je ključna stavka", izraditi planove zaštite i spašavanja za različite vrste hazarda u svim obrazovno-vaspitnim objektima.
Izvor: Pobjeda
Pripremila: Anđela Miličić
