Evropa se posljednih godinu dana suočava s milionima migranata koji bježe od rata i progona. Migranti s invaliditetom predstavljaju jednu od najugroženijih i najnevidljivijih grupa pojedinica koji su prinuđeni da napuste svoje domove i zemlju u nepovoljnim i nebezbjednim uslovima.
Prema podacima UNHCR-a, broj migranata se udvostručio u odnosu na prethodnu deceniju, sa 15 miliona u 2011. na 21 milion u 2021. Ruska invazija na Ukrajinu u februaru ove godine dovela je do najveće i najbrže izbjegličke krize u Evropi, od Drugog svjetskog rata, sa preko pet miliona Ukrajinaca koji su sada napustili zemlju.
Pod većim rizikom od nasilja, eksploatacije i zlostavljanja, osobe s invaliditetom spadaju među najugroženije grupe izbjeglica, prema podacima UNHCR-a. Posebno su ugroženi stariji migranti, kao i žene i djevojčice s invaliditetom. Ne postoje tačne brojke o tome koliko je izbjeglica s invaliditetom, ali procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UN-a procjenjuju taj broj na oko 12 miliona ljudi.
U istraživanju Svjetskog humanitarnog samita o invalidnosti i prisilnom raseljenju, 70 posto ispitanika, od kojih su svi izbjeglice s invaliditetom, navelo je pristup zdravstvenim uslugama kao svoju primarnu brigu. Takve brige su osnovane jer su zdravstvene ustanove često na meti u konfliktnim situacijama. Prema Sistemu nadzora SZO za napade na zdravstvenu zaštitu, od početka rata bilo je 665 napada na ukrajinske zdravstvene ustanove.
Migracije i raseljavanje predstavljaju važna pitanja za kreatore i aktiviste politike ljudskih prava i razvoja. Po definiciji, migracija se odnosi na dobrovoljno kretanje (npr. radnika migranata) i na nedobrovoljno kretanje (npr. izbjeglica) žena i muškaraca, preko geografskih granica na međunarodnom ili unutrašnjem planu, u potrazi za boljim životom. Prema procjenama, broj međunarodnih migranata dostigao je 232 miliona širom svijeta u 2013. od 59.5 miliona ljudi prisilno raseljenih širom svijeta 2014. oko 19.5 miliona su izbjeglice, a 1.8 miliona je onih koji su zatražili azil. Postoji ogromna većina ljudi koji migriraju unutar svoje zemlje, čiji se broj približava na oko 740 miliona, skoro četiri puta više od međunarodnih migranata. U odnosu na osobe s invaliditetom, nedostaju podaci o stanju i broju migranata s invaliditetom.
Nevidljivost izbjeglica s invaliditetom u međunarodnom okviru
Iako je međunarodno prepoznata važnost rješavanja potreba osoba s invaliditetom u oblasti ljudskih prava i razvoja, u praski se pokazuju podklase u kontekstu osoba s invaliditetom, uključujući dobrovoljne migrante i izbjeglice s invaliditetom.
U odnosu na to neophodno je ukloniti sve barijere (fizičke i društvene) s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u izbjegličkim grupama, imajući u vidu da i sam izbjeglički proces već predstavlja opterećenje. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom u članu 18. poziva države članice da priznaju prava osoba s invaliditetom na slobodu kretanja, slobodu izbora mjesta boravka i državljanstvo, na ravnopravnoj osnovi sa drugima; dok se član 11. posebno bavi zaštitom osoba s invaliditetom u situacijama rizika, uključujući oružani sukob, humanitarne vanredne situacije i nastanak prirodnih katastrofa. Neophdna je sistematska uključenost pitanja o osobama s invaliditetom u svim relevantnim politikama i programima na pristupačan način. Pored navedenog, neophodno je da države i međunarodne institucije, koje se bave ovom temom, pomognu u identifikovanju i registraciji izbjeglica s invaliditetom, uz posebnu pažnju na one koji koji ne mogu da izraze svoje potrebe.
Agenda ciljeva održivog razvoja 2030 (UN) prepoznaje značaj osnaživanja ljudi u rizičnim situacijama, uključujući osobe s invaliditetom, izbjeglice i migrante. Cilj 8 Agende 2030 uključuje osiguravanje bezbjednog radnog okruženja, ostvarivanje radnih prava za sve migrante radnike. Pored ovoga, cilj 10 o smanjenju nejednakosti, podrazumijeva dva specifična cilja za osnaživanje osoba s invaliditetom i osiguravanje bezbjedne migracije ljudi. S porastom usmjerenosti pažnje na međunarodnu saradnju, preporučuje se poboljšanje veze između invaliditeta i migracije u daljem međunarodnom dijalogu.
Projekat Ključ samostalnOStI sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica posredstvom Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za projekte nevladnih organizacija za 2022. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost UMHCG.
Izvori: https://www.migrationdataportal.org/,
https://www.un.org/development/desa/disabilities/,
https://www.internationaldisabilityalliance.org/.
Pripremila i prevela: Milena Kovačević
