Istraživanje objavljeno u „Lancenta zdravlje djece i adolescenata“ (The Lancet Child & Adolescent Health) je pokazalo da trećina djece i mladih s invaliditetom doživi nasilje, kao i da djeca s invaliditetom imaju dvostruko veće šanse da budu žrtve nasilja.
„Lancenta zdravlje djece i adolescenata“ (The Lancet Child & Adolescent Health), vodeći svjetski časopis za pedijatriju, je objavio studiju sprovedenu kroz sistematski pregled 92 studije objavljene u periodu od 1990. do 2020, uključujući 16 miliona djece u 25 različitih zemalja, koja pokazuje da stopa nasilja varira u zavisnosti od invaliditeta. Istraživanje je objavljeno u martu 2022.
Nalazi studije pokazuju alarmantne stope nasilja nad djecom s invaliditetom, koje se ne smiju zanemariti, konstatovao je koautor studije, Džejn Barlov (Jane Barlow), profesor Oksford Univerziteta (Oxford University).
Najveća stopa nasilja je identifikovana kod djece s psihosocijalnim invaliditetom. U međuvremenu, stope nasilja su bile niže kod djece sa senzornim invaliditetom i djece s fizičkim invaliditetom.
Svako treće dijete i mladi s invaliditetom je doživjelo emotivno i fizičko nasilje. Jedno u petoro djece s invaliditetom je iskusilo zanemarivanje, a jedno u deset je doživjelo seksualno nasilje.
Vršnjačko maltretiranje je, takođe, istaknuto u studiji sa skoro 40% djece s invaliditetom koju maltretiraju vršnjaci. Istraživači su otkrili da je fizičko maltretiranje skoro dvostruko češće od maltretiranja putem interneta.
Procenjuje se da preko 290 miliona djece i adolescenata širom svijeta ima epilepsiju, intelektualni invaliditet, oštećenje vida ili oštećenje sluha. Ovo predstavlja oko 11% ukupne populacije djece i adolescenata.
Viši stepeni nasilja koje doživljavaju djeca s invaliditetom povezani su sa stigmom, diskriminacijom, nedostatkom informacija o invaliditetu i neadekvatnim pristupom socijalnoj podršci.
Djeca s invaliditetom mogu biti dodatno ranjiva pod uticajem siromaštva i socijalne izolacije. Pored ovih, dodatne ranjivosti su i jedinstveni izazovi s kojima se suočavaju djeca s invaliditetom, koji mogu da budu nemogućnost da se verbalno (usmenim putem) izraze ili fizički odbrane.
Preventivne mjere
Objavljena studija poziva sve vlade i društva, socijalne radnike i istraživače da preduzmu akcije za podizanje svijesti u svim oblicima, kako bi se smanjio stepen nasilja nad djecom s invaliditetom, te osnažile preventivne akcije.
Studija pokazuje da se urgetno mora investirati u servise podrške, obratiti pažnju na faktore koji djecu s invaliditetom izlažu povećanom riziku od nasilja i zlostavljanja, uključujući stres njegovatelja, socijalnu izolaciju i siromaštvo
Koautor Zuji Feng (Zuyi Fang), sa Pekinškog (Beijing Normal) Univerziteta u Kini, je istakao da se nasilje može spriječiti. U skladu sa tim, Feng je izjavio: „Misija održivog razvoja UN-a ima za cilj da okonča nasilje nad djecom do 2030. Da bi se ovo postiglo, politički lideri, praktičari i istraživači će morati da rade zajedno kako bi primijenili ono što već znamo radi sprječavanja nasilja. Ovo mogu biti roditeljske intervencije zasnovane na dokazima dok razvijaju i procjenjuju efikasne intervencije u zajednici, škole i onlajn edukacije koje ciljaju na specifične oblike nasilja”.
Tanja King (Tania King) s Univerziteta u Melburnu u Australiji je navela: „Kako broj djece s invaliditeom nastavlja da raste širom svijeta, moramo uspostaviti sisteme i procese da ih zaštitimo od nasilja. Bolje usluge i servisi podrške za djecu s invaliditetom će smanjiti faktore rizika koji podupiru njihova povećana iskustva nasilja”.
Postoji mnogo razloga za intezivnije borbe protiv nasilja. Borba protiv nasilja mora postati imperativ za svako društvo, a akcije za smanjivanje stope nasilja su znatno ekonomičnije u odnosu na štetu izazvanu nasiljem.
Ovo istraživanje pokazuje da društva mogu da dobiju mnogo više inkluzijom djece i mladih s invaliditetom, nego zanemarivanjem i tolerisanjem nasilja.
Projekat Ključ samostalnOStI sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica posredstvom Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za projekte nevladnih organizacija za 2022. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost UMHCG.
Izvor: Portal www.euractiv.com
Pripremila i prevela: mr Milena Kovačević
