Sve je više dokaza u prilog tome da energija prati misao. Naše razmišljanje zapravo može da prouzrokuje pojavu određenih fizioloških promjena.
Ovom vježbom ćemo ti pomoći da misli koje te sabotiraju i jačaju tvoj strah, nesigurnost i tugu, zamijeniš mislima koje ove emocije umanjuju i pokreću te na akciju. I da, budi slobodna/slobodan da ovoj tabeli daš i lični pečat tako što ćeš dodati one misli i afirmacije koje mi nijesmo pomenule. Uživaj! Tabela sadrži dvije kolone:
Prva kolona: Negativne misli
- Ovo je nepodnošljivo.
- Šta ako se ovo nikad ne prekine?
- Osjećam se manje sposobno, nedovoljno adekvatno u odnosu na druge.
- Zašto moram da se nosim s ovim? Čini mi se da se drugi ljudi lakše nose i uživaju u životu.
- Nepravedno je što imam ovo stanje.
- Ne znam kako da se izborim s ovim.
- Osjećam se manje vrijedno u poređenju s drugima.
- Osjećam kao da „ludim“.
- Moram snažno da se borim protiv ovoga.
Druga kolona: Pozitivne afirmacije
- Ja mogu da naučim da se bolje nosim s ovim.
- Radiću na ovome postepeno. Ne moram da prognoziram.
- Neki ljudi prođu trnovitiji put od drugih. To me ne čini manje vrijednom kao ljudsko biće, čak i ako postignem manje nego drugi.
- Život je škola. Iz nekog razloga, barem za sada, data mi je teža lekcija. To ne znači da sam loše. Štaviše, kroz teškoće se razvijaju kvaliteti snage i saosjećanja.
- Iz perspektive čovjeka, život može biti nepravedan. Ako bismo uspjeli da se izdignemo iznad te perspektive, vidjeli bismo da sve funkcioniše po planu.
- Mogu da naučim da se nosim bolje, sa ovom ili bilo kojom tešoćom, koju mi život donese.
- Pustiću ljude da rade ono što rade. Ja ću pratiti spostveni put unutrašnjeg razvoja i transformacije, koji je podjednako vrijedan. Pronalaženje mira u sebi može da bude i poklon drugima.
- Kada je anksioznost visoka, intenzivna, osjećam kao da gubim kontrolu. Ali to što se tako osjećam ne znači da „ludim“.
- Sama borba s problemom neće biti korisna ako ne odovjim više vremena u životu da se bolje brinem o sebi.
Evo još nekih afirmacija koje ti mogu biti od pomoći u prevazilaženju unutrašnjeg nemira i strepnje koju možda osjećaš u ovom periodu.
- Učim kako da prestanem da brinem.
- Svakim danom sve sam sposobnija da ovladam svojom brigom i anksioznošću.
- Učim kako da ne podstičem svoje brige – da biram mir umjesto straha.
- Učim kako da svjesno izaberem šta da mislim, i ja biram one misli koje su korisne za mene.
- Kada se jave anksiozne misli, mogu da usporim, dišem i da ih se oslobodim.
- Kada se jave anksiozne misli, mogu da odvojim vrijeme da se opustim i da ih se oslobodim.
- Duboka relaksacija pruža mi mogućnost i izbor da se oslobodim straha.
- Svoj mozak „držim“ isuviše okupiranim pozitivnim i konstruktivnim mislima da bih imala dovoljno vremena da brinem.
- Učim kako da ostvarim kontrolu nad svojim mozgom i da izaberem šta ću da mislim.
- Postajem sve samouvjerenija, znajući da mogu da se nosim sa svakom situacijom koja se pojavi.
- Strah se polako povlači iz mog života. Ja sam smirena, samouvjerena i sigurna.
Duboko disanje
Sigurne smo da si u proteklom periodu jako puno čitao o važnosti tehnika disanja u izolaciji. Duboko disanje nam pomaže da smanjimo napetost, strahove, neprijatne tjelesne senzacije koje se javljaju tokom straha (ali i drugih emocija), poput lupanja i ubrzanog rada srca, osjećaja ,,pritiska u grudima’’, drhtanja, neprijatnosti u stomaku i slično. Izvodi se na sljedeći način. Vazduh treba udahnuti polako kroz nos (usta su zatvorena). Dok se udiše vazduh, potrebno je da se skoncentrišeš na to kako vazduh polako ulazi u tijelo i ispunjava pluća. Vazduh treba udahnuti toliko da se osjeti početna napetost u plućima, nikako previše, odnosno ne treba napuniti vazduhom pluća toliko da to postane neprijatan osjećaj. Udahnuti vazduh treba zadržati 5 sekundi. Nakon toga počinjemo da polako ispuštamo vazduh kroz usta brojeći do 10 (u sebi).
NAPOMENA:
- ne ispuštaj vazduh naglo, već polako kao da klizi,
- usta tokom izdaha namjesti kao da hoćeš da zviždiš,
- dok vazduh izlazi iz pluća, skoncentriši se na to, kao i na prijatan osjećaj relaksiranosti i olakšanja koji tom prilikom nastaje (vrlo važna stavka!),
- izdah se može završiti i prije nego što izbrojiš do 10, ali ne uzimaj sljedeći udah dok ne završiš brojanje,
- novi ciklus počinje sa novim udahom.
Postupak treba ponavljati otprilike oko 5 minuta. Bilo bi idealno da vježbaš svakodnevno i to tri puta po par minuta, ali ne manje od dva puta. Na taj način postupak postaje automatizovan pa, radeći ga, prestaješ da razmišljaš pojedinačnim postupcima (kao kod učenja vožnje bicikla, plivanja). Na taj način (automatski) ga možeš primijeniti u stanjima pojačane napetosti i straha gdje je dokazano pokazao efikasnost.
Materijal preuzet iz dokumenta Psihoteka – (pre)Živjeti izolaciju uz zbirku vježbi za jačanje ličnih snaga.
