Šta je školska fobija?
Da li vaše dijete odugovlači odlazak u školu? Da li ispoljava ljutnju, bijes, plače, otvoreno govori da ne želi da ide u školu i da bi radije ostalo kod kuće? Ako se ovo ponašanje često javlja, moguće je da je vaše dijete razvilo školsku fobiju.
Školska fobija predstavlja ozbiljan emocionalni problem koji utiče na djetetov socijalni i emocionalni razvoj, kao i na uspjeh u školi. Na nastanak utiče djetetov temperament, školsko okruženje i situacija u porodici. Djeca koja imaju školsku fobiju su nesigurnija i plašljivija od druge djece.
Školska fobija se češće viđa na početku školovanja, ali je prisutna i u adolescenciji.
Dakle, javlja se obično u početnim razredima ili na prelasku u više razrede ili u srednju školu.
Školska fobija nije samo strah od novog okruženja i zahtjeva, već je mnogo ozbiljniji problem koji je veoma stresan i za dijete i za roditelje. Za razliku od “bježanja iz škole” kada djeca izbjegavaju časove kako bi radila neke druge aktivnosti koje su im zanimljivije, a to kriju od roditelja, školska fobija predstavlja dublji problem.
Kako nastaje?
Iako djeluje da se školska fobija pojavi “preko noći” jer se obično javi u prvim danima školovanja, mnoga djeca se već prije toga bore sa osjećanjima anksioznosti i/ili depresivnosti. Može se javiti i nakon duže pauze u toku koje je dijete bilo bolesno ili je bilo na odmoru. Obično je povezana sa separacionom anksioznosti, socijalnom anksioznosti, generalizovanom anksioznosti ili depresijom. Može se pojaviti ako u porodici postoje stresni događaji poput razvoda, bolesti ili povrede jednog ili oba roditelja, smrti bliske osobe ili ako dođe do preseljenja i promjene škole.
Djeca odbijaju da idu u školu jer odlazak u školu provocira neprijatna osjećanja koje dijete želi da izbjegne. Mlađa djeca obično žele da ostanu kod kuće kako bi bila sa roditeljima i izbjegla neprijatne situacije u školi, dok je kod starije dece izostajanje iz škole motivisano time da se izbjegne neprijatna situacija poput zadirkivanja (a i vršnjačkog nasilja) od strane druge djece, kritikovanja od strane nastavnika, izbjegavanja situacija gdje može osjetiti stid i doživjeti neuspjeh…
Simptomi školske fobije su obično otvoreno odbijanje djeteta da ide u školu u vidu ispoljavanja bijesa, plakanja, odbijanja ulaska u automobil pri odlasku u školu, odbijanja ulaska u školu, ali simptomi mogu biti suptilniji poput žalbi na bolove u stomaku, bolove glave, bolove u mišićima, mučninu, dijareju, povraćanje, ubrzan rad srca, bolove u grudima, traženje da se vrati kući iz škole, odugovlačenja odlaska, teškoće da ujutro ustane iz kreveta, “razbolijevanje” onda kada je kontrolni ili odgovaranje, traženje da uči kod kuće, izbjegavanje druženja sa vršnjacima. Simptomi nestaju kada se dijete vrati iz škole ili kada roditelj odluči da dijete ostane kod kuće i ne ode u školu. Što dijete više izostaje iz škole to će mu biti teže da se vrati i prevažiđe ovaj problem. Zato je potrebno da roditelji budu svjesni problema koje ima njihovo dijete i da preduzmu korake u rješavanju.
Kako pomoći djetetu?
Ako se Vaše dijete žali na bolove u tijelu, mučninu, dijareju i slično, potrebno je konsultovati dječijeg pedijatra. Nakon što pedijatar utvrdi da su simptomi psihološke prirode, potrebno je potražiti pomoć psihologa ili psihoterapeuta. Tretman školske fobije obuhvata rad tima koji čini učitelj/nastavnik, porodica, školski psiholog/pedagog i stručnjak izvan ustanove koji radi sa djetetom i porodicom. U nekim slučajevima potrebno je konsultovati i dječijeg psihijatra ako su simptomi veoma izraženi i ako dijete prijeti da će povrijediti sebe.
Prevazilaženje školske fobije nije lako. Biće perioda kada će se dijete bolje osjećati i napredovati ali će biti perioda kada će se možda, nakon raspusta ili izostanka zbog bolesti, “vratiti na staro”. Razgovarajte sa djetetom o njegovim osjećanjima i brigama. Pružite svom djetetu puno podrške i razumevanja.
Izvor: Psihocentrala
Pripremila: Nada Bošković