U trenucima kada je dijete primorano da provede dosta vremena kod kuće, važno je da ne izgubi radnu rutinu i navike koje je steklo u vrtiću i školi ili je bilo uključeno u neke druge aktivnosti. Preporučuje se da se ovaj period iskoristi za razvoj ili unaprjeđenje već postojećih vještina pisanja i čitanja, kao i ukupnog govorno – jezičkog razvoja.
VJEŽBE ZA RAZVOJ SPOSOBNOSTI ČITANJA
- Tekst treba izabrati prema djetetovom interesovanju ili za uzrast mlađi oko 2 godine od starosti đeteta.
- Cilj ne smije biti nerealno postavljen.
- Vježbe čitanja treba da su kao igra koja ima svoja pravila; izabere se način bodovanja, prikazivanje rezultata, iza kojih slijedi pohvala ili nagrada.
- Vježbe čitanja treba da su svakodnevne, po više puta i da traju do 20 minuta.
- Djetetu svaki uspeh treba imenovati, i tako ga motivisati za dalje.
- Roditelji treba da znaju da je postupak otklanjanja teškoća u čitanju dug proces, od najmanje nekoliko mjeseci.
- Kad se postigne cilj, ne treba naglo prekinuti s vježbanjem. U toj fazi, najvažnije je dijete zainteresovati za čitanje, na zanimljive knjige, dakle za usvajanje navike čitanja, kao aktivnosti za razonodu.
- Važno je da roditelji ne tjeraju dijete na vježbanje čitanja, da ga ne grde kad pogriješi jer će tada još više odbijati čitanje. Da mu pročitaju šta ga zanima, prepričavaju, pa i ponove ako to dijete traži. Ako samo čita neki duži i teži tekst treba mu pomoći, obilježiti šta treba da pročita, rasporediti, razdijeliti i olakšati mu.
- Prijetnje i zabrane se ne koriste.
Osim vježbi koje se koriste u radu s djetetom, neophodna je motivacija djeteta u savladavanju problema i motivacija za vježbanje kod kuće.
SPECIFIČNE VJEŽBE
- Prepoznavanje i usvajanje slova - grafema i njihovo imenovanje,
- Prepoznavanje slova - grafema izolovano i kontekstu riječi, rečenici,
- Prepoznavanje glasova, analizom i sintezom riječi,
- Slaganje riječi od slovnih kocaka uz glasno povezivanje- pjevanje,
- Čitanje dvosložnih riječi (baba, tata, nana, mama i sl.),
- Korišćenje programa na kompjuteru,
- Pisanje u svesci i čitanje riječi od dva, tri, pa četiri grafema,
- Završavanje započete riječi na određeni slog,
- Čitanje riječi na kartončićima i slaganje jednostavnih rečenica,
- Čitanje kratkih riječi i rečenica,
- Čitanje teksta na određeni način (kroz otvor, prstom, pjevanjem),
- Čitanje kratkih priča, basni, njihovo prepričavanje,
VJEŽBE ZA RAZVOJ SPOSOBNOSTI ČITANJA
Najjednostavnija vrsta pisanja je prepisivanje gotovog teksta. Preporučuje se ako je dijete ovladalo svim slovima. Sljedeća je vrsta pisanja je diktat s naknadnim samoispravljanjem.
SPECIFIČNE VJEŽBE
Primjer 1. Čitanje i ispravno pisanje riječi uz razgovijetno izgovaranje izostavljenog samoglasnika: Dopiši samoglasnik koji nedostaje:
Vr_ta, v_tra, vaz_, r_na, b_nana, br_va, b_ra, mas_ža, kr_va.
Primjer 2. Dopiši slovo koje nedostaje na kraju (h, t, k) i smisli rečenice sa svakom nastalom riječi: So_, žu_, lu_, sa_, zvu_, slu_, du_.
Primjer 3. Sastavljanje riječi od zadatih slova, podcrtavanje samoglasnika „a“ crvenom bojicom, a samoglasnika „o“ zelenom: o, s, k, a, a, k, p n, s, o, a, a, ž, b a, s, p, o, o, r, t, b
Primjer 4. Pisanje diktiranih riječi u dvije kolone, zavisno o prisutnosti glasova „b“ i „d“: obala, roda, jedan, barka, rebro, ograda, roboti, kabanica, svuda, labavo, odavno, dogurati, borovi, grudi, nada, dosadno, sladoled, gladan, oblak, nagrada, sedam.
VJEŽBE ZA BOGAĆENJE RJEČNIKA
- Pretvaranje jedne riječi u drugu dodavanjem jednog glasa: osa – kosa, rak – brak ili promjenom jednog glasa (most – kost – gost, gljiva – šljiva, mrav – mrak – zrak – brak).
- Objašnjavanje razlike koja nastaje u značenju riječi zbog promjene prefiksa: uskočiti – preskočiti sletjeti – proletjeti razvući – izvući pokazati – otkazati zbrinuta – zabrinuta ugristi – zagristi
- Sastavljanje gramatički pravilnih i smislenih rečenica od niza riječi: kost u pas dvorištu zakopava drveća se granama ptice na odmaraju san za životinje zimski spremaju se šumske ž (Priznajte, ovo je zabavno i za odrasle)
- Proširivanje rečenica riječima koje su u zagradama, tako da imaju smisla:
Torta je ispunjena kremom. (bakina, voćnom)
Po livadi trče đeca. (vesela, cvjetnoj)
Zabavljen igrom dječak se nasmijao. (veselo, novom)
Izmoren konj se odmarao. (trkom, dugo)
Šuma je ispunjena pjevanjem. (proljetna, ptičjim)
- Stavljanje svake rečenice na pravo mjesto kako bi se dobila priča: Pojeo sam je. Jesi li je oprao? Gdje ti je jabuka? Ogulio sam koru. I nju sam pojeo. Što si učinio s korom? (Zadatak je rasporediti rečenice po redosljedu)
- Otkrivanje „suvišnih“ riječi u nizovima: tužan, klonuo, žalostan, dubok hrabar, glasan, smiren, odvažan slab, krh, dugačak, lomljiv, pametan, ponosan, bistar, razborit.
- Pričanje priča u slikama. Podsticati dijete da se izražava u dugim, smislenim rečenicama.
Izvor: www.rckotor.com
