Dermatolozi smatraju da nesmotreno izlaganje suncu u ranom djetinjstvu može izazvati trajna oštećenja kože. Saglasni su da bebe do šest mjeseci ne treba uopšte da budu na suncu, dok za stariju djecu treba strogo izbjegavati period od 10 do 16 sati.
Nježna bebina koža je čak 40 odsto tanja od kože odraslih i samim tim mnogo osjetljivija. Zato je važno posebno zaštititi najmlađe od štetnih uticaja sunca i ne dozvoliti da roditeljsko neznanje i nepažnja dovedu do ozbiljnijih zdravstvenih problema naše djece u starijem uzrastu. Dermatolozi smatraju da nesmotreno izlaganje suncu u ranom djetinjstvu može izazvati trajna oštećenja kože, a istraživanja ukazuju i na povezanost sa nastankom tumora u odraslom dobu. Saglasni su da bebe do šest mjeseci ne treba uopšte izlagati suncu, dok za stariju djecu treba strogo izbjegavati period od 10 do 16 sati.
Do bebinih šest mjeseci zaobiđite plaže
Ovakvu preporuku daju i pedijatri, ali mnogi roditelji ipak smatraju da su šeširić na glavi, oskudan hlad suncobrana i krema za sunčanje (koja nije ni namijenjena koži mlađih od šest mjeseci) dovoljna zaštita za bezbjedan i ugodan boravak na suncu čak i u podne.
Za bebe starije od pola godine preporučuje se da borave u hladovini, a tokom šetnje ili kraćeg izlaganja suncu, trebalo bi da bude pokrivena dugim rukavima i nogavicama, zaštićena kapicom i zaštitnom kremom na djelovima kože koji su izloženi. Iako kreme za sunčanje nijesu za bebe mlađe od 6 mjeseci starosti, jer ta grupa nije još uvijek testirana za ovakav tip preparate, stručnjaci smatraju da je bolje i staviti specijalno formulisanu zaštitnu kremu za bebe, nego ne staviti je uopšte.
Koristiti što veći zaštitni faktor
Savjet dermatologa, ali i mnogih proizvođača krema za sunčanje, je da prilikom prvih korišćenja propratite da li se javljaju ikakve reakcije na koži vase djece. Kako biste to provjerili najbolje je da manju količinu kreme nanesete na podlakticu djeteta. Ako se reakcija ne pojavi tokom 48 sati, preparat je siguran za upotrebu.
Česte su i nedoumice koliki zaštitni faktor izabrati, a na djelotvornost preparata, osim te brojke, utiču i kvalitet, vrijeme i aktivnosti koje imamo prilikom izlaganja suncu. Za djecu je ipak preporuka da treba primijeniti što veći zaštitni faktor – SPF50. Važno je i koliko često nanosite kremu i u kojoj količini. Bilo bi dobro kremu nanesete makar 15 do 30 minuta prije izlaska na sunce, kako bi se obezbijedila bolja zaštita. Ne zaboravite da namažete uši, šake, stopala, ramena i vrat djeteta. Preporuka proizvođača je da se nanese dovoljna količina krema koja može potpuno pokriti izloženu kožu. Ponavljajte mazanje kremom najduže na svaka dva sata, a ponovo je nanesite svaki put ako se dijete kupalo ili znojilo. Izaberite kremu koja je vodootporna, jer neki od tih preparata mogu ostati na koži i do 80 minuta u vodi.
Najčešće preporuke prilikom izbora krema za sunčanje:
– Birajte proizvod sa visokim zaštitnim faktorom;
– Odaberite preparat na kojoj je istaknuta oznaka “bez parfema” i “hipoalergenski”;
– Što je mlađi uzrast za koji je krema namijenjena, to je krema bezbjednija za upotrebu;
– Dajte prednost proizvodima koji se lako nanose.
Oprezno i u hladu
Iako ste zaštitili kožu vaše djece kremom, ona ipak može izgorjeti na suncu. Čak i kad je oblačno 30 do 50 odsto ultraljubičastog zračenja još dolazi do nas, pa je zaštita neophodna i u tom slučaju. Kada su djeca u pitanju, ne smije se zaboraviti ni na povećan unos tečnosti. Djeca lako gube tečnost tokom prve godine života, jer bubrezi nijesu do kraja razvijeni, a ni sistem regulacije toplote još ih ne brani dobro od sunčanice i visoke temperature.
Kod beba i male djece opekotine se mogu pojaviti i kada je oblačno vrijeme i nakon boravka u hladu. Crvenilo kože i bol se, u tom slučaju, javljaju nekoliko sati nakon od izlaganja suncu. Koža koja je “izgorjela” na suncu često može biti i otekla i vruća na dodir. Pedijatri savjetuju da u tom slučaju dijete oslobodite odjeće, a poželjno je koristiti mlake obloge i posebne preparate koji ublažavaju takve tegobe i pomažu koži da se što prije obnovi. U slučaju da se pojave plihovi ili vaše dijete pokazuje druge simptome poput malaksalosti, povraćanja ili ima temperaturu odmah potražite pomoć ljekara.
Prirodni materijali štite od osipa
Kod pravilne njege bebine kože treba povesti računa i o drugim “nekozmetičkim” faktorima. Pamučna garderoba isključivo treba da bude izbor svakog roditelja za novorođenče. Bebe su podložne osipima od vrućine, pogotovo u područjima nabora na koži i stoga je najbolje bebu oblačiti u širu pamučnu garderobu, jer je ovaj prirodni materijal izrazito mek i dobro upija vlagu što ga čini veoma komfornim za bebicu. Osim neprijatnosti, sintetički materijali mogu uzrokovati i alergijsku reakciju. Dobar savjet mogao bi biti i da bebu oblačite slojevito kako biste mogli da prilagođavate oblačenje ponekad veoma promjenljivim vremenskim prilikama.
Važan je i izbor pelena
Osim osipa od vrućine i znoja, najmlađi ljeti češće kubure i sa pelenskim ojedom. Takva iritacija kože se može javiti ako pelena nije promijenjena na vrijeme, ukoliko je tijesna ili je beba alergična na neki od materijala ili sastojaka određene vrste proizvoda. Poželjno je promijeniti pelenu čim je natopljena, jer će se tako izbjeći osip i mogućnost infekcije. Preporuka kod odabira pelena jeste da budu mekane sa velikom moći upijanja, odnosno one koje sadržaj ne zadržavaju na površini koja prijanja na bebinu kožu.
Crvenilo koje se može javiti u pelenskom dijelu najčešće ne stvara veće probleme i brzo prolazi, ali ukoliko je osip dugotrajan i ako se pogoršava bez obzira na njegu, trebalo bi da se posavjetujete sa pedijatrom.
Svakodnevna njega
Kao i sve ostalo kod novorođenčeta, i njegova koža je posebna. Ona predstavlja mehaničku barijeru prema spoljašnjoj sredini, kao i prvu odbranu od raznih mikroorganizama. Prirodni i zaštitni sloj kože se kod novorođenčadi formira u toku prvih nekoliko nedjelja i ima važnu ulogu da štiti od bakterija i patogena. Po rođenju, bebina koža mora se brzo prilagoditi na novo okruženje. Nakon nekoliko mjeseci u plodovoj vodi, mora da se adaptira prvenstveno vazduhu i uticajima okruženja. Kako je površina kože novorođenčeta u odnosu na njegovu tjelesnu masu pet puta veća nego kod odraslih, to znači da se svi preparati koji se primenjuju (kako ljekoviti, tako i kozmetički) resorbuju u većoj mjeri. Dugo vremena se smatralo da proizvodi za kupanje ne treba da se koriste kada je u pitanju bebina koža. Današnje preporuke su ipak da za svakodnevnu higijenu i njegu treba koristiti kupku, kao i neki od baby preparata za hidrataciju.
Preparat za kupanje ne bi trebalo da sadrži sapune niti ostale agresivne sastojke koji isušuju kožu i tako oštećuju kožnu barijeru. Bez obzira na vrstu proizvoda, osnovna preporuka bila bi da je potrebno izbjegavati preparate sa vještačkim mirisima, kao i parabenima.
Birajte proizvode pogodne za njegu čak i vrlo osjetljive i kože sklone neurodermitisu – neurodermitis ili atopijski dermatitis je najčešća kožna bolest tokom djetinjstva, čija se učestalost pojavljivanja u posljednjih 50 godina povećala skoro pet puta. Karakteriše je suva koža i vrlo često svrabež kože sve do tačkastog crvenila i ekcema.
Izvor: portal Roditelji.me
Priredila: Anđela Miličić
