Danas, kada je prisutna velika kulturna raznolikost i kada nam se nameće potreba za razumijvanje i govorenje što više jezika, roditelji se često pitaju kako mogu pomoći djeci i kada je pravo vrijeme za početak učenja stranog jezika.
Šta dijete treba da usvoji prije početka učenja stranog jezika?
Svakako, prije početka učenja stranog jezika, potrebno je da dijete ovlada maternjim jezikom kako ne bi kasnije naišlo na poteškoće u savladavanju maternjeg jezika. Neophodno je da logoped uradi procjenu govorno-jezičkih sposobnosti, kako bi bili sigurni da učenje novog jezika neće poremetiti bazu maternjeg, već je nadograditi. Djeca koja zamjenjuju (supstituišu) glasove, omituju, umekšavaju, obezvučavaju ili/i iz bilo kog razloga kasne u govorno-jezičkom razvoju mogu da imaju takva odstupanja i u izgovoru i u stranom jeziku. Tek kada logoped ukaže na probleme koje dijete ima prilikom izgovora glasova ili u samom kašnjenju govora, i nakon kontinuiranog logopedskog tretmana i rešavanja problema u govoru i jeziku dijete je spremno za učenje novog jezika.
Učenje kreće kroz igru i nesvjesno usvajanje, vodeći računa o važnosti postupnog učenja na isti način na koji teče govorno jezički razvoj i kako dijete savladava maternji jezik. Baza maternjeg jezika mora imati dobar temelj, kako bi izgradnja onoga što tek dolazi bila čvrsta i ustaljena.
Kako se strani jezik usvaja?
Neurofiziološki mehanizmi koji su odgovorni za usvajanje kako maternjeg jezika, tako i stranog jezika slabe nakon određenog perioda zivota. Već posle pete godine, dijete slabije može da usvoji fonološka pravila i morfosintaksičke osnove jezika, koje je do tada automatski i nesvjesno usvajalo.
Kako prolaze godine i kako dijete raste, ono kreće sa lakšim usvajanjem gramatičkih pravila nekog jezika i to usvajanje teče svjesnim procesima. To ne znači da starija djeca ili odrasli koji kasnje uče neki strani jezik neće uspjeti da ga nauče, već znači da će kod njih način učenja biti drugačiji. Oni neće usvajti strani jezik nesvjesno, nego svjesno i taj proces usvajanja jezika će teći drugačijim putem i drugim neurofiziološkim mehanizmima nego kod djece mlađe od pet godina.
Da li vrijedi početi učenje stranog jezika rano?
Rano učenje stranog jezika kod djece je pokazalo niz prednosti u odnosu na onu djecu koja nisu učila strani jezik. Neka istraživanja govore u prilog tome da djeca koja su rano počela sa učenjem stranog jezika, lakše usvajaju gradivo iz ostalih predmeta. Pretpostavka je da takva vrsta iskustva, uz to, pospješuje i komunikaciju, snalažljivost u izražavanju i razumijevanju jezika. Takođe, rano savladavanje maternjeg jezika i učenje stranog jezika od malena, stvara osnovu za lakše učenje drugih stranih jezika.
Svakako, rano učenje jezika podstiče djecu da kasnije uče i druge jezike. Automatsko i nesvjesno usvajanje jezika motiviše djecu za dalje učenje. Jako je bitan metod postupnosti koji mora biti u skladu s djetetovim mogućnostima. Edukativni materijal, takođe, mora biti prilagođen djetetu i njegovim mogućnostima, kako ga ne bi sputavalo već motivisalo za dalje učenje.
Kako se jezik usvaja od malena?
Djeca u ovom ranom periodu uče tako što oponašaju model koji ih uči pa je važno obratiti pažnju na oblik nastave koji se primenjuje kod ove djece. Formiranje manjih grupa gdje će se ispoštovati individulani pristup prema mjeri svakog djeteta je nešto što će olakšati učenje stranih jezika.
Jako je bitno razlikovati pristup kod podučavanja djece mlađeg uzrasta od onog koji se primenjuju kod starije dece. Najbolji su rezultati postignuti kod onog učenja koje se odvijalo u prirodnoj sredini. Usvajanje novog je uspješnije kad se odvija kroz igru, pjevanje, glumu, imitaciju. Bitna stvar je da se djeca ne opterećuju gramatikom već da spontano usvajaju novi jezik. U ranom periodu zivota djeca veoma brzo i sa velikom lakoćom upijaju znanje a najbolji primjer za to je usvajanje maternjeg jezika.
Iako su dosadašnja iskustva pokazala da djeca lakše usvajaju strani jezik u ranijem uzrastu, bitno je reći da početak učenja stranog jezika u sedmoj godini zivota je dovoljno rano da usvoji i izgovor i naglasak i da uspješno napreduje u usvajanju novog jezika. Uloga logopeda je da prati norme govorno-jezičkog razvoja i da tokom rada s djetetom stvara temelje za kasnije sticanje drugih znanja i vještina.
Iako postoje argumenti koji idu u prilog učenju stranog jezika od malih nogu, ipak je za jezik (koji je po svojoj prirodi stalno u razvoju) neophodan rad tokom cijelog toka školovanja. Na taj način učenje jezika prati i sazrijevanje djeteta, što znači da neke novostečene misaone šeme omogućavaju da se neke jezičke strukture lakše razumiju i primjene.
Izvor: portal Yumama
Priredila: Anđela Miličić
