Milioni ljudi su poslednjih nekoliko mjeseci zasukali rukav da bi primili vakcinu protiv COVID-19, ali zašto umjesto rukava nisu zasukali nogavice pantalona? I zašto najčešće primamo vakcinu u mišić nadlaktice?
Neke među njima, poput vakcine protiv rotavirusa, daju se oralno, a treće se ubrizgavaju u potkožno tkivo, poput vakcine protiv morbila, zaušaka i rubeola.
Zbog čega je mišić toliko važan i je li važno mjesto uboda? I zašto se vakcina ubrizgava u takozvani deltoidni mišić, trouglasti mišić ramena?
Mišićno tkivo sadrži važne ćelije imunološkog sistema
Mišići su izvrsno mjesto za primjenu vakcine jer njihovo tkivo sadrži važne ćelije imunološkog sistema koje prepoznaju antigen, sitan fragment virusa ili bakterije koji se uvodi vakcinom i stimuliše imunološku reakciju.
U slučaju vakcine protiv COVID-19 ona ne uvodi antigen, već daje uputstvo za proizvodnju antigena. Ćelije imunološkog sistema u mišićnom tkivu prikupljaju antigene i predstavljaju ih limfnim čvorovima.
Ubrizgavanje vakcina u mišićno tkivo održava vakcinu lokalizovanom, omogućavajući imunološkim ćelijama da alarmiraju ostale imune ćelije i prionu na posao. Čim te ćelije u mišiću prepoznaju vakcinu, one prenose antigen u limfotok, koji zatim transportuje imunološke ćelije s antigenom do limfnih čvorova.
Limfni čvorovi, ključna komponenta našega imunog sistema, sadrže više imunih ćelija koje prepoznaju antigene iz vakcine i započinju imunološki proces stvaranja antitela.
Grupe limfnih čvorova nalaze se u područjima blizu mjesta primjene vakcine. Na primjer, mnoge vakcine se ubrizgavaju u deltoidni mišić jer se nalazi blizu limfnih čvorova smještenih ispod pazuha. Kad se vakcine daju u područje bedra, limfne žile su nedaleko od grupe limfnih čvorova u preponama.
Mišići održavaju aktivnost lokalizovanom
Mišićno tkivo takođe nastoji da zadrži reakciju na vakcinu na lokalnom mjestu, odnosno ograničenom na određeno mjesto. Zato ubrizgavanje vakcine u deltoidni mišić može za rezultat imati lokalnu upalu ili bol na mjestu uboda.
Ako se određene vrste vakcina ubrizgaju u masno tkivo, povećavaju se izgledi za iritacije ili upalne reakcije, jer je masno tkivo slabije snabdjeveno krvlju, što rezultira i slabijom apsorpcijom nekih sastojaka vakcine.
Vakcine kod kojih su potrebna pomoćna sredstva ili sastojci koji pojačavaju imunološki odgovor na antigen moraju da se ubrizgaju u mišić da bi se izbjegla veća iritacija i upala. Ti dodaci djeluju na razne načine kako bi podstakli što jaču imunološku reakciju.
Postoji još jedan odlučujući faktor kada je posredi mjesto primjene cjepiva, a to je veličina mišića.
Odrasli i djeca od tri i više godina vakcinu dobijaju u djeltoidni mišić nadlaktice, a mlađa djeca na sredini bedrenog mišića jer su im mišići ruku mali i još uvek slabije razvijeni.
Sledeće pitanje u sklopu primjene vakcine odnosi se na praktičnost, kaže Libi Ričards i postavlja jedno retoričko pitanje: "Možete li zamisliti ljude kako skidaju pantalone u prostoru u kojem se obavlja masovna vakcinacija? Zasukati rukav mnogo je jednostavnije i prikladnije."
Razne zarazne bolesti, poput sezonskog gripa ili epidemije COVID-19, zahtijevaju da se kroz sistem javnog zdravstva vakciniše što više ljudi u što kraćem razdoblju.
Kada se u obzir uzme sve navedeno, u slučaju vakcine protiv gripa ili COVID-19, mišić nadlaktice se preferira jer je taj dio ruke najlakše dostupan medicinskom osoblju.
Izvor: portal B92
Priredila: Anđela Miličić
