Za razliku od odraslih, čiji su snovi uglavnom konfuzni, prepuni simbolike, a nerijetko i mraka, djeca sanjaju na jedan lepršaviji način u kojem je sve mnogo jasnije i konkretnije.
Istraživanje australijskih naučnika je pokazalo da se mališani najčešće bude s mišlju o snu u kojem im se desilo nešto što im u stvarnosti nije ostvareno.
Ponekad je to samo ukus omiljene čokolade koju su im roditelji dan ranije uskratili, igra s drugarima kojoj se nisu pridružili jer su se razboljeli ili dobijene patike o kojima maštaju već neko vrijeme. Istraživači su zaključili da djeca tokom spavanja uglavnom proživljavaju situacije iz realnosti, ali tako što one u snovima dobijaju željeni nastavak.
Dnevni problem ide u san
Ukoliko je tokom dana upao u sukob s vršnjacima, vrlo je izvjesno da će ga ponoviti u snu, s tim što će on dobiti nastavak u vidu razrešenja sukoba koji ga zapravo vrlo tišti. Djeca sanjaju ono što nisu doživjeli.
„Klinci na taj način uspevaju da prevaziđu ono što ih tišti, što im je zabranjeno ili uskraćeno na javi. To je ponekad vrlo prosto, pa će mališan koji je u krevet otišao bez večere, sanjati da je pred njim omiljena hrana“, kaže Džesi Langold (Jesse Langold), razvojni psiholog.
Vesna Petrović, psihološkinja i psihoterapeutkinja, napominje da ne bi trebalo olako da prelazimo preko dječjih snova, jer su oni, iako po strukturi prostiji, logični i mogu da nam protumače njihovo psihološko stanje, ukažu na eventualne probleme, poruče šta žele i do čega im je stalo.
„Dobro je da ih svakog dana, onako neformalno, pitate šta su sanjali. Neka vam to pređe u mali ritual, iz kojeg ćete mnogo saznati o svom detetu. Moći ćete da ga kompletnije doživite i zavirite u njegov unutrašnji svet“, kaže psiholog.
Ovo je posebno poželjno ako imate introvertno dijete, ali od značaja je i za svaki drugi tip ličnosti. Dječji san je uvijek smjernica za nešto o čemu mališan mašta, a da vam možda nije rekao.
San govori o ličnosti
Najraniji snovi iz djetinjstva mogu da ukažu i na to u kom će se pravcu razvijati ličnost i kakve će izbore praviti tokom života. Izvjesno je da se snovi usložnjavaju i komplikuju tokom odrastanja, pa mališani više ne sanjaju samo proste događaje, jasne susrete s ljudima ili životinjama, već se pojavljuju i simboli za koje je potrebna temeljnija analiza.
Pitajte redovno dijete šta sanja
Vesna objašnjava da preko saznanja o sadržaju dječjih snova možemo da uočimo da li dijete na javi doživljava neke neprijatnosti. Ako sanja nesreću, krađu, davljenje, ima neki problem. Čim u njima dominiraju opasni sadržaji, kao što su krađa, saobraćajna nesreća, davljenje u rijeci, požar ili poplava, to je znak da dijete ima osnovan strah od neke opasnosti u stvarnosti. Ili da osjeća unutrašnji nemir uslijed toga što je saučesnik u nekim neprijatnim situacijama, kao što su, recimo, svađe roditelja.
Djeca mogu da imaju prave noćne more, što je ponavljanje nekih neriješenih stvari ili konfliktnih situacija sa jave. Ponekad to ima veze i sa sadržajima koje gledaju na televiziji i u video-igricama, pa u snu oponašaju neke junake ili bježe od virtuelnih negativaca. To se prepoznaje po tome što mališan bunca, „mrmlja“ dok spava, plače, vrišti, trza se ili ustaje i šeta iako spava. Mada se vjeruje da je ovo, manje-više, jedna od faza u razvoju djece, važno je da se ne zapusti, već da roditelji u takvim situacijama smire dijete, zagrle ga, kažu mu da je ružno sanjao.
Izvor: Zelena učionica
Priredila: Aleksandra Pavićević
