1. Da li brufen pomaže?
Internetom danima kruže upozorenja da je opasno uzimati brufen (ibuprofen) ako ste zaraženi koronavirusom. Uz ozbiljne medicinske savjete, šire se i lažne vijesti, koje se ne zasnivaju na činjenicama.
Stručnjaci kažu da se ibuprofen ne preporučuje za liječenje simptoma koje izaziva koronavirus. Ipak, oni kojima je uzimanje ove vrste ljekova prepisano zbog neke druge bolesti, ne bi trebalo da prestanu s terapijom bez konsultacija s ljekarom. I paracetamol i ibuprofen mogu da spuste temperaturu i pomognu kod bolesti sa simptomima sličnim gripu. Ali ibuprofen i ostali nesteroidni andtiinflamatorni ljekovi nisu prikladni za sve jer imaju nus-pojave posebno kod onih s astmom ili kardiovaskularnim problemima.
2. Šta je bolje – tečni gel ili obični sapun?
Iako antibakterijski gelovi i pjene imaju posebne hemikalije i pomažu u ubijanju bakterija, način na koji perete ruke, trljanje šake o šaku je najbolji način da ih se otarasite. Najobičniji tvrdi sapun i voda mogu nadmašiti skupe proizvode po učinku, sve dok pravilno perete ruke. Dakle, i tečni sapun je efikasan ukoliko pravilno i dovoljno dugo i često perete ruke.
3. Alkohol, ali ne vodka
Preporuke su da uz temeljno pranje ruku sapunom i vodom koristite i gel za dezinfekciju kako bi spriječili širenje virusa. Gelovi na bazi alkohola obično sadrže i emolijense, sredstva za omekšavanje, koji su nježniji prema koži i koji sadrže minimum 60 do 70 odsto alkohola. Profesorka Sali Blumfild iz Londonske škole higijene i tropske medicine kaže da ne vjeruje da ne možete da napravite efikasno sredstvo za čišćenje ruku, ukoliko koristite alkohol s procentom manjim od 60 odsto. „Vodka sadrži samo 40 odsto alkohola i nije efikasna za čišćenje ruku“, kaže Blumfild.
4. Dovoljno je jedna kap da se uzme kako bi se ruke dezinfikovale.
Dakle, nije neophodno niti potrebno da nasipate punu šaku alkohola da biste dezinfikovali ruke, ali važno je da ovlažite cijelu površinu šake, prstiju i dlanova.
5. Koliko su efikasni gelovi?
Gelovi s antibakterijskim dejstvom brzo smanjuju broj bacila na rukama, ukoliko ga često koristite. Ali njihova efikasnost zavisi od toga koliko su vam ruke masne ili zaprljane zemljom. Za neke mikrobe, poput norovirusa, pranje ruku sapunom i vodom predstavlja najefikasniju mjeru. Po nekim istraživanjima, pojedini gelovi mogu negativno da utiču na zdravlje. Triklosan je sastojak mnogih gelova i može da utiče na hormone ili čak da učini da bakterije otporne na antibiotike.
6. Koliko je koronavirus opasan za ljude s astmom?
Respiratorne infekcije, poput one koju izaziva korona virus, mogu biti okidači za astmu. Stručnjaci upozoravaju one koji su zabrinuti zbog virusa – da prvenstveno prate uputstva za liječenje astme. To znači da se preventivno inhaliraju koliko im je doktor prepisao. Tako se smanjuje rizik da virusi, poput korone, pokrenu astmu.
7. Možete li se zaraziti ako jedete hranu koju je pripremao neko ko ima virus?
Evropska Agencija za bezbjednost hrane je objavila da trenutno nema dokaza da je hrana izvor ili put prenosa virusa, te iz tog razloga nije uključena u odgovor na epidemiju izazvanu virusom. Ipak, neko ko je zaražen može prenijeti virus ako hranu sprema nehigijenski, prije pranja ruku, ili ako rukama dodiruje usta, nos... u toku spremanja hrane. Zato se svima savjetuje da peru ruke i prije jela i prije priprema hrane, kako bi se zaustavilo širenje zaraze.
8. Da li treba da dezinfikujete telefon?
Sručnjaci smatraju da virus može da opstane više dana na nekoj površini. Zato je važno da često i pažljivo čistite telefon – i fiksni i mobilni. Većina proizvođača telefona upozorava da aparat ne treba čistiti alkoholom, vlažnim maramicama i antibakterijskim gelom jer se tako može oštetiti zaštitni sloj ekrana. Uništavanjem tog sloja, bakterije duže ostaju na uređaju.
9. Da li se virus prenosi na novčanicama i kovanicama?
Kineska vlada je objavila da gotov novac koji stiže u banku mora da bude sterilisan prije nego što se pusti u promet, kako bi se spriječilo širenje zaraze. Korišćenje beskontaktnih kartica može da smanji rizik u odnosu na plaćanje gotovinom. Ali virusi i bakterije opstaju i na karticama. Tako da je važno da budete pažljivi i dezinfikujete sve površine koje se smiju dezinfikovati.
10. Da li se stiče imunitet poslije oboljevanja?
Kada se oboljeli izbore s infekcijom, tijelo pamti kako da se ponovo bori s njom ukoliko se vrati. Međutim, ovaj imunitet nije uvek dugotrajan ili potpuno efikasan i može se vremenom smanjivati. Nije poznato koliko imunitet može da traje posle zaraze. Sars i drugi poznati virusi se nisu ponovo javljali. Neki mediji su izvještavali o oporavku nekih pacijenata od COVID-19 koji su po izlasku iz bolnice ponovo bili pozitivni na taj virus, ali nije potvrđena vjerodstojnost tih navoda. Najvažnije je da nisu ponovo oboljeli.
11. Da li su ljudi koji su se izborili s virusom potpuno zdravi?
Da. Mnogi od zaraženih će imati samo blage simptome, a očekivano je da se većina potpuno izliječi i oporavi. Međutim, postoji poseban rizik za ljude s ranijim zdravstvenim problemima, poput dijabetesa, kancera ili slabog imunog sistema. Takođe, još uvijek nije naučno dokazano da li je jednom izliječen pacijent uvijek izliječen.
12. Mnogo inficiranih ljudi je već otpušteno iz bolnice. Da li to znači da virus nije opasan?
Koronavirus je velika familija virusa koji izazivaju bolesti poput obične prehlade, ali mogu dovesti i do nekih ozbiljnijih problema. Nije poznato koliko je tačno koronavirus opasan, a u mnogim državama su ljudi umrli zbog opterećenosti zdravstvenog sistema, zakašnjele medicinske njege, a ne zbog samog obolijevanja. Takođe, po dosadašnjim informacijama virus je koban za one koji već imaju hronična oboljenja zbog čega njihova pluća prestaju funkcionisati.
13. Koje su razlike između koronavirusa i gripa?
Koronavirus i grip imaju mnogo sličnih simpoma, čime je otežano dijagnostikovanje bez testiranja. Glavni simptomi koronavirusa su groznica i kašalj, a prvi sigurniji znak povišena tjelesna temperatura. Međutim, ako je imate ne mora značiti da imate grip ili Covid 19. Grip često ima i druge simptome, poput upale grla, curenja nosa... dok ljudi koji imaju koronavirus mogu da osjećaju nedostatak daha.
Dostupno na linku.
