Dr Branka Bošnjak, potpredsjednica Skupštine Crne Gore i kopredsjednica Ženskog kluba u Skupštini, i Vesna Pavićević, poslanica i kopredsjednica Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore, pridružuju se UNICEF-ovom apelu da je otvaranje škola uz strogo poštovanje epidemioloških mjera od ključnog značaja ne samo za sticanje znanja, već i za mentalno zdravlje i socijalizaciju djece.
„Posebni senzibilitet politički autoriteti treba da pokažu prema siromašnoj djeci, koja nisu imala adekvatne uslove ni opremu za pohađanje online nastave, a kojima obrazovanje predstavlja šansu za bijeg od siromaštva. Zato je neophodno da se sve škole što prije otvore kako bi se izbjeglo što više negativnih posljedica sa kojima ćemo se tek suočavati. Moramo svi zajedno pokazati odgovornost prema budućnosti naše djece. Otvorene škole i zdravlje mogu i moraju zajedno, sve dok svi poštujemo mjere #DistancaRukeMaska“, kazala je dr Branka Bošnjak, potpredsjednica Skupštine Crne Gore i kopredsjednica Ženskog kluba u Skupštini.
Prema globalnom izvještaju UNICEF-a i UNESCO-a, koji se temelji na podacima iz 191 zemlje, do sada nije uočena uzročno-posljedična veza između otvaranja škola i širenja COVID-19.
„Epidemiološka situacija nije zadovoljavajuća, pa djeca, kao i nastavni kadar, trpe zbog toga. Zdravlje svakog pojedinca je najvažnije i neophodno je poštovanje mjera kako bi se što prije okončala ova situacija. Hitno treba uraditi procjenu epidemiološke situacije za povratak djece u školske klupe, jer ova situacija utiče na emocionalni i intelektualni razvoj i na obrazovanje svakog djeteta“, istakla je Vesna Pavićević, poslanica i kopredsjednica Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore.
Decenije iskustva i istraživanja ukazuju na to da duži periodi zatvaranja škola negativno utiču na učenje djece, kao i na njihovo mentalno i fizičko zdravlje i izlažu ih većem riziku od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja.
„Mnoga djeca koja žive u siromaštvu ne mogu da prate onlajn nastavu, jer nemaju pristup novim tehnologijama“, kazao je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Dalje navodi da se i djeca s invaliditetom suočavaju se s nepovratnim kašnjenjem u razvoju zbog nedostatka kvalitetnog, inkluzivnog obrazovanja koje mogu dobiti samo u školi.
„Mnoga romska i egipćanska djeca su u riziku od napuštanja škole, što često vodi ka dječjim brakovima i dječjem radu. Dakle, nije samo neophodno što prije obezbijediti svoj djeci povratak u škole, već je ključno što prije početi sa pripremama naredne školske godine zajedno sa svim zainteresovanim stranama“, zaključuje Santander.
Čak i prije krize izazvane COVID-19 prema rezultatima međunarodnog PISA testiranja, crnogorski đaci su otprilike jednu i po školsku godinu bili iza svojih vršnjaka u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Nakon skoro jedne godine u kojoj su škole bile zatvorene ovaj se jaz mogao samo produbiti i mladi ljudi se sada suočavaju s još većim izazovima pronalaženja posla nakon završetka srednje škole. Iz tih razloga, pod hitno treba poboljšati kvalitet i inkluzivnost obrazovanja tokom i nakon pandemije kako bi se djeci i adolescentima omogućilo da usvoje znanja i vještine koje su im neophodne za dalji uspjeh u školovanju i na tržištu rada.
Izvor: UNICEF (Predstavništvo u Crnoj Gori)
Pripremila: Anđela Miličić