Aktuelno

Najnovije vijesti, saopštenja...

Niko od nas nije ni mogao da zamisli da će pandemija COVID-19 trajati ovako dugo.

Prošlo je godinu dana, a još uvijek se ne zna kada ćemo moći da se vratimo ranijim životnim navikama. Život u ovakvim okolnostima utiče na sve uzraste, pa i na djecu.

Nekoliko stručnjaka je iznijelo svoje mišljenje o uticaju pandemije na djecu, i to naročito na djecu uzrasta od jedne do tri godine, od kojih su mnogi proveli trećinu svog života družeći se samo s najužim krugom porodice.

Do sada su otkriveni brojni dokazi da je pandemija uticala na mentalno zdravlje i emocionalni razvoj mnoge djece. Pojedine ankete pokazuju da 60% tinejdžera kaže da su usamljeni, a pokazalo se i da djeca uzrasta od pet do 11 godina sve češće imaju potrebu da razgovaraju sa stručnim licima o pitanju mentalnog zdravlja.

„Zabrinuta sam zbog toga što pandemija utiče na razvoj dece“, rekla je Obri Hargis (Aubrey Hargis), autorka knjige Disciplina za djecu bilo kog uzrasta i u bilo kojoj fazi: efikasne strategije za prevazilaženje napada bijesa, savladavanje izazova i pomoć vašem djetetu da raste (Toddler Discipline for Every Age and Stage: Effective Strategies to Tame Tantrums, Overcome Challenges, and Help Your Child Grow).

 „Ali nisam zabrinuta za malu decu, onu uzrasta od jedne do tri godine“, dodala je.

Maloj djeci potrebno je da budu u sigurnom okruženju
„To je zato što je maloj deci potrebno da budu u prijatnom, sigurnom okruženju, s ljudima koji se brinu o njima“, rekla je Hargis. Ako su te potrebe zadovoljene, tada bi mališani zaista trebali da budu u redu. Izolacija i društvena udaljenost, uostalom, ne uključuju u velikoj mjeri svijet mlađe djece.

„Sve stvari koje su mališanima potrebne da bi se razvili verovatno će i dalje biti na svom mestu: igračke ili drugi predmeti za igranje, neki nameštaj na koji se mogu popeti, čarape kako bi naučili kako se obuvaju i odrasla osoba ili brat ili sestra da razgovaraju s njima kako bi razvili receptivne i izražajne jezičke veštine“, smatra Hargis.

Jedan od glavnih razloga zašto se stručnjaci zapravo ne brinu o tome kako bi pandemija mogla da nanese štetu jednogodišnjaku, dvogodišnjaku i trogodišnjaku je taj što se djeca u tom uzrastu razvijaju kroz igru, a igra u njihov fazi razvoja ne zahtjeva puno prijatelja.

„U ovom uzrastu deca se uglavnom bave paralelnom igrom, a ne zajedničkom igrom“, objasnila je Hargis.

U ovom uzrastu ne treba brinuti zbog nedostatka interakcije s vršnjacima
Prema njenom mišljenju, paralelna igra je i nešto što roditelji čine sa svojom djecom prilično instinktivno, skoro nesvjesno. Zato se u ovom uzrastu ne treba brinuti zbog nedostatka interakcije s vršnjacima.

To je jedan od razloga zašto studije ne potvrđuju ideju da predškolski programi imaju onakve duboke društvene, emocionalne i obrazovne dobrobiti koje su stručnjaci nekada vjerovali da bi mogli da imaju. Odnosno, iz razvojne perspektive, to nije neophodno za malu djecu.

„Mislim da roditelji podcjenjuju koliko mogu da učine sa svojom djecom u svom domu”, rekla je psiholološkinja Beki Kenedi (Becky Kennedy).

Stres i depresija roditelja mogu da uspore razvoj djeteta
Desetogodišnja istraživanja pokazala su da stres i depresija roditelja mogu da uspore dječji emocionalni i bihejvioralni razvoj.

Dakle, iako stručnjake uglavnom ne brine to što djeca propuštaju glavne razvojne prekretnice tokom pandemije, oni su zabrinuti da bi roditelji mogli nenamjerno da prenesu strahove i strepnje na svoju mlađu djecu.

Kao što je Kenedi rekla: „Mala deca zaista primećuju i svačije osećaje i svačiji stres“.

Ali to ne znači da bi roditelji trebali da skrivaju ​​svoje borbe i osjećanja od svoje djece. Trebali bi da budu otvoreniji kako bi djeca mogla da shvate šta se događa. Ignorisanje problema pred djecom moglo bi da dovede do osjećaja straha kod djece, samooptuživanja i sumnje u sebe.

Takođe je važno da u otvorenim razgovorima s djecom o COVID-19 i promjenama koje je on uveo u njihov život, roditelji budu smireni i pitaju djecu šta znaju o tome. A ako djeca ne žele da razgovaraju o tome, nemojte insistirati, to bi moglo biti kontraproduktivno.

Priredio: Ivan Čović

Izvor: TV N1

Veličina fonta