PAT (pet assisted therapy), odnosno terapija uz pomoć životinja, je uveliko u upotrebi u zapadnim zemljama, kao pomoćni vid terapije kod djece s invaliditetom.
Životinje su dio okruženja u kom živimo, mogu da nam budu prijatelji, pogotovo djeci, ali i pomoćni terapeuti.
Još se u mitologiji starih Indusa govori o jakoj vezi između ljudi i životinja. Najranije uključivanje životinja u terapijski program je bilo u Belgiji u srednjem vijeku. Zatim su u Njemačkoj životinje učestvovale kao dio terapijskog ambijenta beskućnika. Kasnije su Boris Levinson i Konrad Lorenc (dobitnik Nobelove nagrade iz polja fiziologije), isticali značaj životinja u terapiji, kao način (re)povezivanja ljudi sa prirodom.
U okviru PAT-a, imamo, tzv. pet posjeta (visitation), zatim terapiju uz pomoć životinja (animal-assisted therapy), terapijsko jahanje konja…
Najjednostavniji oblik PAT-a je pet visitation terapija, u kojoj životinja inicira kontakt, a pacijent određuje pravac daljeg kontakta. Ova vrsta terapije je dovela do razvoja AAT (animal-assisted therapy), u kojoj kontakt sa životinjom, određen po posebnim kriterijumima postaje sastavni dio terapijskog procesa.
Kako životinje utiču na naše zdravlje i psihu?
Pokazano je da u kontaktu sa životinjama dolazi do pojačanog oslobađanja endorfina koji poboljšava raspoloženje, do smanjenja krvnog pritiska i lipida u krvi. Takođe je pokazano da su pacijenti koji imaju kućne ljubimce imali brži oporavak nakon ozbiljnih hirurških intervencija. Životinje blagotvorno djeluju na našu psihu pružajući nam druženje, utjehu, oslobađaju nas od stresa, značajno snižavajući stepen depresivnosti. Pokazano je da su životinje veliki „pomagači“ u liječenju bolesti zavisnosti, resocijalizaciji i opštem poboljšanju kvaliteta života. Osim toga, kontakt sa životinjama nam pojačava osjećaj sigurnosti i utiče da budemo više fizički aktivni što je svakako značajno za zdravlje.
Značaj životinja u životu djece s invaliditetom
Kod djece s autizmom, kontakt sa životinjama, naročito psima pomaže u fokusiranju na određene radnje i komunikaciju sa ljudima. Terapija pomoću konja je u najnovijim studijama pokazala veliki pomak u redukciji simptoma autizma. Učestvovanje delfina u terapiji djece s autizmom je još uvijek u fazi ispitivanja.
Kod djece koja su žrtve zlostavljanja, terapija pomoću životinja značajno smanjuje simptome vezane za traumatski događaj i može da pomogne u tome da žrtva ne postane zlostavljač kasnije u životu.
Životinje takođe mogu biti od pomoći, u liječenju depresije, u vidu produženog tugovanja nakon gubitka bliskih ljudi, i to tako što pružaju mir i sigurnost, snižavaju anksioznost i olakšavaju razgovaranje o traumatičnim događajima.
Kod djece s cerebralnom paralizom, fizikalna terapija koja koristi pokrete konja (hippo therapy), značajno poboljšava simetriju mišićne aktivnosti.
Takođe, odnos djece prema kućnim ljubimcima nam mnogo može reći o psihološkom razvoju djece. Na primjer, zlostavljanje kućnih ljubimaca od strane djece, može ukazivati na nasilje koje trpe u porodici, ili na loše odnose u porodici, što dalje može ukazivati na rane znake za buduće auto ili heteroagresivno ponašanje.
Na kraju, terapija uz pomoć životinja je noviji oblik terapije, koji se naročito primjenjuje kod djece s psihosocijalnim invaliditetom.
Pored toga što nam životinje mogu pomoći kao „terapeuti“, oni su i naši prijatelji i veza s prirodom koju često zanemarujemo.
Izvor: PsihoCentrala
Pripremila: Andrea Nikolić
