Po statistici 27% djece svakodnevno ili skoro svakodnevno trpi vršnjačko nasilje.
Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih u Zagrebu govori o količini nasilja u društvu, kao i o tome kako količina nasilja raste u pandemiji COVID-19. Brojke govore da je vršnjačko nasilje i nasilje nad djecom u vidnom porastu.
„Prema podacima iz MUP-a, trend je pada prijavljenih slučajeva nasilja, ali to ne znači da se djeca manje međusobno zlostavljaju. S igrališta i međusobnog nasilja uživo, više su se prebacili na međusobno nasilje onlajn (online)“, saopštila je Buljan Flander.
Povećavanje nasilja je dijelom posljedica neprepoznavanja istog. Djeca često ne prepoznaju nasilje i ne shvataju da trebaju da reaguju na najmanji vid nasilja i potraže pomoć. Povrh toga nasilje se vrlo često dešava u školama.
„Primijetila sam da se to minimizira, da nastavnici smatraju da, kako se to ne događa u školi (onlajn nasilje), to nije njihov problem“, izjavila je ona.
„Neke škole su i meni rekle, ako se ne događa u školi, to onda nije naš problem“, ponovila je Buljan Flander.
Nasilja je, kako kaže, zaista sve više, posebno u pandemiji, kako širom svijeta, tako i u Hrvatskoj.
„Djeca su u povećanom riziku i od gruminga (groominga), seksualnog zlostavljanja onlajn (online)“, kazala je i dodala „60% mladih prima, prosleđuje i šalje seksualno eksplicitne sadržaje.“
Objasnila je razlog povećanja takozvanog onlajn zlostavljanja. Kako kaže, seksualnim zlostavljačima, kao i svima nama, je tokom pandemije ograničeno kretanje pa zbog toga „svoje žrtve“ traže na internetu gdje im je cilj da zakažu susret uživo.
„Često kažem roditeljima da moraju biti dio onlajn (online) života svoje djece“, kazala je Buljan Flander.
Dodaje kako joj je jasno da roditelji ne mogu kontrolisati ponašanje svoje djece na internetu poslije 9. godine, ali skreće pažnju roditeljima.
„Ako su djeca vidjela da se roditelji zanimaju za njih ranije, veća je šansa da će im se povjeriti u problemu kasnije.“
Odrasli nerijetko griješe kad nasiljem reaguju na nasilje
Što se tiče fizičkog nasilja, maltretiranja, takozvanog bulinga, Buljan Flander je istaknula da odrasli nerijetko griješe kad reaguju nasiljem na nasilje, jer time poručuju djeci da je nasilje jedino rješenje, a ono to zapravo nije.
„Trebalo bi reagovati i na najmanji oblik nasilja. Ako nastavnik predaje i primijeti da se nekom djetetu izruguju, svaki nastavnik taj čas treba prestati s predavanjem i s obradom tog nastavnog sadržaja i obratiti pažnju na ponašanje djece, razgovarati o tome, pokazati da nećemo tolerisati niti najmanji oblik nasilja. Psihičko nasilje je takođe nasilje. Djeci treba poslati poruku da na taj način neće dobiti lajkove, da na taj način neće biti popularni. Mnoge škole imaju table nulte tolerancije na nasilje, a ispod njih se djeca tuku, izruguju iz nekog djeteta, izoluju ga iz grupe“, Gordana Buljan Flander približila je svijet nasilja među djecom.
Izvor: N1 Hrvatska
Pripremio: Ivan Čović
