I učiti treba naučiti! Niko nije rođen da je obdareniji vještinom za učenje i niko nema „više sreće“ od tebe.
Radi se o jednoj jednostavnoj istini: ukoliko želiš da postižeš veći uspjeh u učenju, moraš da posvetiš i više vremena i energije da ti ovaj proces postane lakši.
Vještina učenja će ti trebati cijeli život
Nije vezana za školu, ni za to što mama kaže da moraš, ni za to što se bliži tromjesečje i učitelji i nastavnici „pretjeruju“ sa kontrolnima…
Učićeš i kad budeš u 30-tim i u 70-tim. Načini kojima ćeš učiti: bilo da je napamet, iz iskustva, s oprobavanjem i razumjevanjem, sa željom ili bez želje…će se razlikovati. Ali potreba za učenjem novog će biti trajna.
Zamisli koliko bi sebi olakšao kada bi naučio da učiš na vrijeme i sebi prekratio muke za sve te godine kasnije.
Da bi razumjeli naš sopstveni proces učenja ne treba da znamo samo naše dobre učeničke strane, već treba da budemo svjesni i negativnih. Kada vidimo sliku iz šireg ugla tada bolje razumijemo sebe i lakše uvodimo pozitivne promjene.
Evo nekoliko problema koji mogu da se jave prilikom učenja koje treba da osvijestiš i promijeniš:
Nepostojanje vlastite organizacije gradiva
Plan učenja je veoma bitan. On treba da bude takav da si siguran da ćeš savladati sve što si naumio.
Ako ne znaš kada počinješ tog dana, kada je vrijeme za odmor i vrijeme za razbibrigu a kada je vrijeme da savladaš lekciju ili dio domaćeg zadatka, na kraju dana nećeš biti zadovoljan učinkom. Pozitivna motivacija je jako bitna, zato se organizuj.
Stalno odlaganje
Nikako da „zagriješ stolicu“ i da se koncentrišeš na zadatke je pravi trn u oku. Možda je ono što treba da uradiš preteško ili stresno, šta god da je razlog, odgađanje je loša navika koja ti donosi još više obaveza ili problema. Najbolji lijek je da se prihvatiš posla i obaviš ga.
Postojanje velikih teškoća u razumijevanju gradiva
Naravno da gradivo neće uvijek biti „skrojeno po tvojoj mjeri“. Nekada je preteško, nekada ne vidiš smisao zbog čega je to potrebno u tvom životu, nekada ti se prosto ne radi baš to… Potraži pomoć prijatelja, roditelja ili pitaj učitelja ukoliko nešto nisi dobro razumio.
Brzo odustajanje
Konačno sjedneš i počneš da radiš, i onda brzo i odustaneš. Najlakše je da se ne javiš na telefon kad te neko pozove, isključiš muziku u pozadini, i sve ono što bi moglo da te ometa. Sve su to važne, sastavne aktivnosti života koje će te sačekati i kada uradiš sve što si naumio.
Učenje bez provjeravanja i ponavljanja gradiva
Recimo da si mnogo vremena proveo učeći jednu lekciju, a već kroz par dana je zaboravio. Ovo se događa kada ne organizuješ vrijeme za ponavljanje. Jedna velika zabluda u učenju je da ako nešto pročitaš i razumiješ, ne znači i da ćeš sve zapamtiti. Potrebno je da naglas provjeravaš pročitano, i da se istom vratiš još par puta u narednom periodu kako bi trajno ostalo u tvom sjećanju.
Neredovno učenje
Jedne nedjelje ti ide sjajno, a već sledeće se opustiš… Ovo je najčešći problem koji svi mi imamo. Ukoliko nismo dosljedni, rezultati neće biti onakvi kakve smo ih zamislili.
Strah od kontrolnih i ispitivanja
Strah od učitelja, predmeta (zato što nam nije po mjeri) ili ispitivanja, je najveća prepreka u tvojoj glavi. Strah nas sve čini nemoćnima i bitno utiče na motivaciju. Trema je neprijatan osjećaj ali ne treba da ti bude vodič ni mjera onoga što možeš. Strahovi se pobjeđuju tako što se suočavamo s njima. Ne zaboravi, svako ima kapacitet da nauči što želi i da prevaziđe svoje strahove, to se postiže tako što svakog dana znaš sve više i sigurniji si u sebe.
A evo i šta može da ti bude i najveći pokretač u učenju:
- Redovno pravi svoj plan rada: dnevni, nedjeljni i mjesečni – i pridržavaj ga se;
- Trudi se da svakog dana budeš na vrijeme u školi;
- Redovno hvataj bilješke u školi;
- Vodi računa o urednosti svog prostora za učenje;
- Prijatelji su blago! Koristi njihovu podršku, pitaj za savjet u vezi škole, pitaj ih kada u nešto nisi siguran;
- Redovno prati svoj uspjeh. Svaka bolja ocjena od prethodne je razlog za proslavu!
Bilo bi dobro da prije početka učenja napraviš raspored vremena i plan rada. Izlistaj i napiši sve aktivnosti koje te čekaju tog dana ili te radne nedjelje.
Na ovoj listi treba da se nađu i tvoje školske obaveze i aktivnosti koje se tiču zabave i slobodnog vremena.
Zamisli tu tabelu koja ima baš sve ono što ti je potrebno da se osjećaš zadovoljnim: matematika, odlazak u bioskop, 20 novih riječi iz stranog jezika i šetnja sa najboljim prijateljem! I kraj radnog dana (nedjelje, polugodišta, godine…) je cakum pakum!
Izvor: Porodični centar
Priredila: Aleksandra Pavićević
