Iako stres sam po sebi neće izazvati akne, kod osoba koje imaju predispoziciju za nastanak ove bolesti, stresne situacije mogu uticati na ranije pojavljivanje i nastanak jače izraženih akni.
„Kožne bolesti imaju teži uticaj na psihičko stanje i cjelokupni kvalitet života nego mnoge teže, kardiovaskularne i onkološke bolesti. Akne su najčešće kožno oboljenje koje se javlja u pubertetu, a nalaze se na licu i dekolteu, dijelovima tijela koji su izloženi pogledima“, kaže dr. sc. Maja Vurnek Živković, prof. psihologije s Hrvatskih studija, koja radi i kao psiholog u Ambulanti za psihodermatologiju u Klinici za kožne i polne bolesti KB „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu.
Koža je naš najveći organ, nazivaju je "organom komunikacije i izražavanja", a ona je i "prva tačka dodira" kada se upoznajemo s novim ljudima. Upravo zato kožne bolesti, koje su izložene pogledima drugih, imaju snažan uticaj na bolesnika kod kojeg često uzrokuju strah, sram, neprijatnost i depresiju.
Promjena izgleda može imati uticaj na psihosocijalno funkcionisanje, a za razliku od drugih unutrašnjih bolesti, osobe s dermatološkim poremećajem direktno su vizuelno suočene sa svojim kožnim promjenama, a to može imati snažan uticaj na pogoršanje njihovog psihičkog stanja.
„Pubertet je razdoblje kada mlada osoba počinje formirati svoju ličnost, kada se traži, a akne mogu biti trauma za bolesnika. To je bolest koja je dugotrajna, neće proći sama od sebe, a roditelji često smatraju da pomoć ljekara nije potrebna“, naglasila je psihološkinja.
Akne su bolest i potrebno ih je liječiti
U dobi od oko 13 godina, zbog hormonskih promjena i djevojčice i dječaci mogu dobiti akne. Sve kožne bolesti utiču na fizički izgled, a dijete u pubertetu zbog akni često misli da je ružno. To je razlog zašto se javlja povišena anksioznost, depresija, izbjegavanje kontakta s nepoznatima, odlazak na plažu ili bazen, a neka djeca čak odbijaju odlazak u školu jer se ne žele suočiti s drugima.
„U pubertetu mladi ljudi tek počinju graditi sliku o sebi, a najviše se procjenjuju prema fizičkom izgledu. Sve se svodi na to ko je sladak, a ko nije. Po mom iskustvu, roditelji često griješe jer akne ne vide kao bolest, već kao kozmetički problem, ali prvenstveno je potrebno potražiti pomoć ljekara dermatologa. To je bolest i treba se liječiti, a ako se ne liječi, može ostaviti ožiljke koji ostaju cijeli život“, objasnila je dr. sc. Maja Vurnek Živković.
Važno je obratiti se ljekaru koji će propisati odgovarajuću terapiju, a ako se dijete jako teško nosi s tim, psiholog može puno pomoći u jačanju samopouzdanja. Psihoškinja tvrdi da je najvažnije da roditelj bude svjestan da akne nisu samo još jedna tinejdžerska drama i da mora podstaknuti dijete da potraži stručnu pomoć.
Sport i ples pomažu protiv stresa
Osim što akne uzrokuju nastanak dodatnog stresa, upravo je stres razlog za pogoršanje ove kožne bolesti. Iako stres sam po sebi neće izazvati akne, kod osoba koje imaju predispoziciju za nastanak ove bolesti, on može uticati na ranije pojavljivanje i nastanak jače izraženih akni.
„Pred kraj školske godine, u vrijeme ispita, djeci se akne naglo pogoršavaju, za šta je zaslužan stres. Stres se ne može potpuno izbaciti iz života i zato je potrebno imati neku aktivnost koja mu je suprotnost. To može biti neki hobi koji dijete voli, u koji će uložiti puno energije i volje, kao što su sport, ples ili joga“, savjetuje psihološkinja.
Novi pogled na sebe
Razgovor sa psihologom takođe može puno pomoći, jer dijete tako može naučiti asertivne komunikacione vještine i ojačati svoje samopouzdanje. Psiholog je stručnjak koji pomaže situaciju sagledati iz drugog ugla, što je često ključno za promjenu pogleda na sebe i svoju okolinu.
„Svojim pacijentima s aknama postavim pitanje: Kad bi tvoja prijateljica ili prijatelj imali akne, bi li se prestali družiti s njima? ili Kad bi dečko koji ti se jako sviđa dobio nekoliko bubuljica na licu, bi li ti se prestao sviđati zbog toga? na što mi odgovaraju: „Naravno da ne”, kaže psihološkinja i objašnjava: „Kad im situaciju predstavim iz drugog ugla, mladima je puno lakše shvatiti da se drugi ne druže s njima zbog njihovog fizičkog izgleda i da postoji mnogo drugih važnijih stvari zašto nam je neko prijatelj. Ne družimo se s nekim jer ima divnu i blistavu kožu, nego zbog njegovih drugih osobina“.
Izvor: skole.hr
Pripremila: Dragana Đokić
