Glavobolje, bol u grudima, u leđima i mišićima, mogu da se pojave kada je dijete pod stresom, a najbolji lijek za to su crtanje, slikanje, kreativne i igre s loptom.
Pritisak škole, razni rokovi, upoznavanje novih ljudi, privikavanje na novu životnu situaciju ili „rastezanje” između zahtjeva škole, roditelja i društvenog života lako mogu da dovedu do osjećaja stresa kod mnoge djece. Zbog toga je važno da roditelji razumiju i umiju da prepoznaju simptome kod djece koji mogu da izazovu stres, kako bi bili u stanju da im pomognu. Najčešći uzroci stresa kod djece su:
Problemi sa varenjem
Problemi sa želucem, mučnina, povraćanje ili dijareja mogu vrlo lako da budu simptomi stresa kod školske djece, naročito ako se često pojavljuju ili izgledaju kao da su prerasli u hronično stanje.
Srčani problemi
Povećan broj otkucaja, lupanje srca i visok krvni pritisak simptomi su koji mogu da se pojave kada je dijete pod stresom. Ukoliko traju duže, ovakvi simptomi mogu da izazovu stvarne srčane bolesti. Zbog toga se učenicima i studentima koji osjećaju lupanje srca preporučuju vježbe dubokog disanja ili drugih aktivnosti koje mogu da ih opuste kako bi smanjili stres i vratili otkucaje srca na normalu.
Bolovi
Glavobolje, bol u grudima, bol u leđima ili generalno bolovi u tijelu, odnosno mišićima, mogu da se pojave kada je dijete pod stresom. Olakšanje djetetu mogu da pruže aktivnosti koje ga opuštaju, na primjer crtanje, slikanje, igra s loptom itd.
Spavanje
Promjene navika spavanja takođe su znak stresa. Neka djeca mogu da spavaju mnogo više nego što je uobičajeno, a to je, u stvari, odbrambeni odgovor organizma u borbi sa stresom. Ipak, mnogo je više onih koji imaju problema sa spavanjem i noću ostaju budni sa raznim teskobnim mislima o izvoru i razlogu svog stresa.
Oslabljen imunološki sistem
Neka djeca razbolijevaju se češće od svojih vršnjaka. Jedan od mogućih razloga je što je njihov imunološki sistem jednostvano oslabljen, zbog čega su osjetljiviji na viruse i bolesti.
Promjene u težini
Takođe je moguće da se djeca jednostvano okrenu hrani kako bi se lakše izborila sa svojim stresom, dok drugi mogu da izgube apetit i počnu da preskaču redovne obroke. Ove nezdrave navike mogu lako da dovedu do gojenja ili gubitka težine.
Fiziološke promjene
Određene fiziološke reakcije aktiviraju se kada um osjeti da je tijelo u opasnosti. Kada se to dogodi, hormoni stresa kortizol i adrenalin preplave tijelo izazivajući nekoliko fizičkih promjena. Ubrzano disanje, broj otkucaja srca i metabolizam se ubrzavaju da bi se omogućio brži protok krvi. Čula se izoštravaju a znojenje pojačava, kako bi se tijelo pod stresom brže ohladilo.
Izvor: Zelena učionica
Priredila: Anđela Miličić
