Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je priručnik o samostalnoj rehabilitaciji osoba koje su bile zaražene koronavirusom.
Priručnik pruža jasne i konkretne preporuke i savjete za uspješno i brzo prevazilaženje određenih zdravstvenih posljedica nakon liječenja od COVID-19. U nastavku teksta možete pročitati kako da upravljte aktivnostima svakodnevnog života, stresom, anksioznošću i depresijom.
Upravljanje aktivnostima svakodnevnog života
Važno je ponovo postati aktivan kada se oporavljate, ali to može biti teško ako se osjećate veoma umornim, bez daha i slabim, što je normalno nakon što ste bili teško bolesni. Za sve što radimo, uključujući umivanje, oblačenje i pripremanje obroka, kao i rad i igra, potrebna je energija.
Nakon neke teške bolesti, možda nećete imati isti nivo energije kao što ste ranije imali, i za neke zadatke će Vam možda biti potrebno više napora nego ranije.
Ako se tako osjećate, sljedeće strategije bi mogle biti od pomoći:
- Prilagodite Vaša očekivanja onome što možete uraditi tokom jednog dana. Postavite realne ciljeve na bazi onoga kako se osjećate. Kada ste veoma umorni, bez daha ili slabi, čak i ustajanje iz kreveta, umivanje i oblačenje mogu biti dostignuća.
- Štedite svoju energiju obavljajući zadatke sjedeći, kada je to moguće, kako što je tuširanje, oblačenje ili pripremanje hrane. Pokušajte da ne obavljate zadatke kod kojih je potrebno da stojite, savijate se, propinjete, ili čučite duže vrijeme.
- Tempirajte vrijeme i pokušajte raditi lakše zadatke između onih težih. Možda će biti potrebno da sebi ostavite vrijeme za odmor tokom dana.
- Neka Vam drugi pomognu oko zadataka koji bi Vama mogli biti naporni. Stvari kao što je briga oko djece, odlazak u kupovinu, priprema obroka ili vožnja mogu biti teški. Prihvatite ponuđenu podršku i neka ljudi znaju što mogu uraditi da bi Vam pomogli. Servisi koji Vam mogu biti od pomoći oko ovih aktivnosti, kao što je odlazak u kupovinu ili kuvanje, mogu takođe biti korisni dok se oporavljate.
- Postepeno vraćanje na aktivnosti. Ne pokušavajte da preuzmete sve aktivnosti u potpunosti sve dok se ne osjećate spremnim. To može značiti da porazgovarate s poslodavcem o postepenom povratku na posao, preuzimajući neku ulogu koju ćete lakše obavljati, dobijanje podrške za brigu o djeci, i lagano vraćanje hobijima.
Upravljanje stresom, anksioznošću i depresijom
Biti veoma bolestan i hospitalizovan može biti izuzetno stresno iskustvo. To, razumljivo, može imati težak uticaj na Vaše raspoloženje. Nije neuobičajeno imati osjećaj stresa, anksioznosti (briga, strah) ili depresije (loše raspoloženje, tuga).
Sjećanja ili snovi o boravku u bolnici mogu Vam se javiti čak i kada ih ne želite. Možete primijetiti teške misli ili osjećanja vezana za Vaše preživljavanje. Vaše raspoloženje može biti takođe pogođeno frustracijama zbog nemogućnosti vraćanja vašim dnevnim aktivnostima na način na koji biste Vi to željeli.
S druge strane, ova teška osjećanja mogu uticati na Vašu sposobnost da se angažujete na dnevnim aktivnostima – posebno ako ste manje motivisani zbog razlike između Vaših očekivanja i onoga što je ostvarivo.
Upravljanje stresom i osjećanjima anksioznosti i depresije je, stoga, važan dio Vašeg ukupnog oporavka. Ima nekih jednostavnih stvari koje možete uraditi.
Vodite računa o Vašim osnovnim potrebama
- Spavajte dovoljno kvalitetno. Spavanje Vam je vjerovatno poremećeno boravkom u bolnici. Osjećanje stresa takođe može uticati na Vaš san. Pokušajte da se vratite redovnom vremenu za spavanje i buđenje, koristeći alarme da Vas podsjećaju. Vi ili Vaša porodica/njegovatelji mogu osigurati da je Vaše okruženje slobodno od onoga što bi Vas moglo uznemiravati, kao što je prejako svjetlo ili buka. Minimiziranje upotrebe nikotina (kao što je pušenje cigareta), kofeina i alkohola, te dodavanje strategija za opuštanje pomoći će Vam da se uspavate i ostanete u snu.
- Konzumiranje dovoljne količine zdrave hrane je važno za Vaše ukupno blagostanje.
- Budite fizički aktivni budući da to smanjuje stres i može smanjiti šansu da budete depresivni. Postepeno i sigurno povećavajte Vašu fizičku aktivnost.
Briga o sebi
- Ostati društveno povezan je važno za Vaše mentalno blagostanje. Razgovor s drugima može pomoći kod smanjenja stresa i za nalaženje rješenja za izazove na putu Vašeg oporavka. Ako živite sami, ostajanje u kontaktu s prijateljima ili porodicom putem telefona ili Interneta može vam pomoći da se osjećate manje usamljeno. Kako možete osjećati da niste društveno povezani kada Vam je nisko raspoloženje, dopustite porodici i prijateljima da znaju da Vam mogu pomoći tokom Vašeg oporavka.
- Radite relaksirajuće aktivnosti koje Vas previše ne zamaraju, poput slušanja muzike, čitanja, ili duhovnih vježbi. Sporo disanje takođe pomaže smanjenju stresa i još je jedan primjer strategije opuštanja. To treba raditi postepeno ukoliko je u početku isuviše teško.
- Postepeno povećavajte Vašu uključenost u dnevne aktivnosti ili hobije prema Vašim najboljim mogućnostima, budući da to pomaže poboljšanju Vašeg raspoloženja.
Ako ste ranije koristili usluge podrške Vašem mentalnom zdravlju, porazgovarajte sa pružaocem istih kako biste osigurali da se sa istim nastavi.
Porodica može igrati važnu ulogu pružanjem podrške ljudima koji se fizički oporavljaju nakon bolesti, ali čije mentalno zdravlje je u opadanju.
Izvor: Priručnik Podrška samostalnoj rehabilitaciji nakon bolesti povezane sa COVID-19
