„Neuspjeh u školskoj klupi“ jedan je od najprodavanijih naslova danas. Jasno je u startu da to ne može biti posledica nedovoljnih sposobnosti učenika.
Iako faktora ima mnogo, sasvim je vjerovatno, čak i na prvi pogled vidljivo, da djeca gube motivaciju da steknu nova znanja, a neka su čak i ubijeđena da već znaju dosta i da će do odgovora i rješenja lako doći, što i jeste logičan zaključak na osnovu onoga što im se nudi (nove tehnologije, mediji…). U nastavku su neke smjernice o tome šta je motivacija i kako možemo pomoći djeci da osjete zadovoljstvo kroz sticanje i primjenu vještina i znanja.
Motiv za postignućem se vidi kroz:
- Uzbuđenje, zadovoljstvo, umjesto „treba“i „korisno je“,
- Radne navike,
- Ponos zbog znanja.
- Razmišljanje o tome šta je ovdje važno (intervencije – Hajde da to sredimo)!
- Gledaj, kako je ovo zanimljivo!, šta bismo mogli da iskoristimo u životu, s čim da povežemo.
- „Šta ja imam od toga?“ – razumijevanje ovoga vodi ka zadovoljstvu.
- Trud, a ne ocjena – osnova kojom se vodimo.
- Ciljevi, interesovanja i mogućnosti djece.
- Kratkoročne nagrade dovode do kratkoročnih rješenja, tako se ne radi na motivaciji, darovi sopstvene mašte su ono zbog čega djeca uče.
- Kada nema poštovanja autoriteta i jasne razlike šta je dobro a šta loše, nema ni poriva da se ulaže trud i pokaže volja. Djeca koja cijene ono što roditelji rade, samoinicijativno će obavljati svoje obaveze. Situacija u kojoj se nalazimo (vanredno stanje) je pokazatelj toga – djeca ljekara nemaju problem da sjednu i uče.
- Ponavljano ponašanje (pogrešno, bez efekta) još više demotiviše – bitno je kako dijete uči.
Moći, htjeti, znati posvetiti vrijeme
Moći – uglavnom nije problem, školsko gradivo je napravljeno na osnovu normi za dijete prosječnih intelektualnih sposobnosti. Ipak:
- Zahtjevi ne smiju biti ni premali (komoditet i konformizam) ni previsoki (anksioznost, frustracija, odustajanje).
- Ne poredite djecu. To ćete izbjeći ako hvalite samo uložen trud, a ne
postignuti uspjeh. Nerealno je zahtijevati od sve djece isto.
- Uputite ih na to da aktivno uče – da traže odgovore, postavljaju sebi pitanja već na početku lekcije, da istražuju, da ne propuste priliku da pitaju sve što ih zanima.
Htjeti
- Da je dijete spremno da savlada teškoće i lične motive,
- Spoljašnja i unutrašnja motivacija (ova druga se gaji),
- Ambijent,
- Interesovanja,
- Strategije,
- Ciljevi,
- Povezivanje,
- Pojačavanje ženjenog ponavljanja,
- Kritičko mišljenje (debate).
Znati
- Ekonomija vremena i truda - povećati zadovoljstvo - nezavisan rad.
- Posvetiti vrijeme
Da ne zaboravimo i ovo:
- Zamka – iluzija lakog učenja – zbog preopterećenosti nude se laka rješenja. Mediji to podržavaju („Naučite engleski bez truda“ – bilbord na putu do škole.)
- Fizički i fiziološki uslovi, red, porodična struktura
Opuštanje prije učenja, pred spavanje pola sata ništa se ne radi, atmosfera se stišava, ne osvrće se na završen dan.
- Interesovanja
Nađi nešto zanimnjivo – primjenljivo. Djeca gradivo shvataju kao nešto daleko i nepotrebno („Čemu mi to služi?“).
Porodica - nosilac vrijednosti
Voditi računa o:
• prezasićenju informacijama,
• iluziji lakog učenja,
• modelu samih roditelja.
• Polako prebacivati odgovornost na dijete – diskusija šta planira ako ne završi školu.
• Roditelj je neko ko sarađuje s djetetom i tako olakšava, pretvorite sebe u učesnika kako bi dijete steklo povjerenje. Suprotno tome je kruta disciplina koja povećava otpor. Takođe stav „radi šta hoćeš“ nije dobar, dijete to razumije kao manjak brige.
Rješenje je indirektna i umjerena kontrola
Ostali zadaci porodice:
• Slušati svoju djecu,
• Razvijati nezavisnost i odgovornost, pomoći im da donesu odluke,
• Nagrađivati trud.
• Materijalne nagrade djeluju kratkoročno i fokusiraju dijete na rezultate. Ishod je mehaničko učenje.
• Optimizacija vremena, razbiti subjektivno doživljavanje vremena („Cijelog dana učim!“) – staviti na papir. Vodite dijete ka uvidu na koji način može imati više vremena za igru. Napravite jasan plan obaveza (školskih i porodičnih), uz jasnan uvid u periode opuštanja i zabave.
• Pomozite djetetu da poveže ono što uči s poznatim, starim, zanimljivim, s iskustvima i sjećanjima koja su prijatna i koje dijelite.
• Komunikacija:
- Slušati dijjete bez prekidanja,
- Opuštena atmosfera,
- Zajedničke aktivnosti,
- Zanimanje za ono što mu se sviđa,
- Poštovanje,
- Dijeljenje, autentičnost i iskrenost, na primjer. kako je bilo vama kada ste učili,
- Jasan stav da je učenje djetetov posao, a da vi imate svoje,
- Odmori treba da budu češći ali ne da ne radi ništa, već kroz promjenu aktivnosti.
• Vodite računa o strpljenju i aspiracijama. Stpljenje je proces, gaji se.
Postigli ste mnogo ako primijetite kod svog djeteta:
• Osjećanje ponosa i moći koje daje znanje,
• Vjeru da će moći (trudom) da ostvari ciljeve,
• Stalni mali trud, kontinuiran, korake koje samo pravi.
Izvor: www. zelenaucionica.com
