U nastavku teksta možete pročitati na koji način najbolje možete učiti sa svojim djetetom od kuće, a da to ne predstavlja napor ni za vas, ni za vaše dijete.
Ideje za matematiku
1. Biram, biraš. Idealno bi bilo da se ovo izvede kada je više djece u kući, ali mogu da učestvuju i stariji ukućani. Što više takmičara to bolje, jer će igra trajati duže.
Pravila: Koliko takmičara ima, toliko se zadataka radi. Uzmite zbirku zadataka i recite jednom od takmičara da zažmuri i prstom dodirne neki zadatak. Pročitajte ga i dajte na primjer, deset minuta za rješavanje. Ko prvi riješi dobija 5 poena, drugi 4, treći 3. Važno je da svako dobije neki poen da bi sve vrijeme svi bili motivisani da rade. I tako redom, dok se ne obrne krug. Saberite poene i onaj ko ima najviše može, na primjer, sjutra prvi da bira zadatak otvorenih očiju, ili da postavlja pravila – na primjer. daje više ili manje vremena za rješavanje, bira teže zadatke (s zvjezdicom), dozvoljava ili ne upotrebu digitrona i slično. Dozvolite djetetu da prekine kada ono to želi, ne zaboravite, ovo je za njega igra. Tako održavate dobro raspoloženje i želju da ovo ponovi.
Dijete će vježbati to što treba, ali na način koji mu donosi element zabave i pozitivnu emociju.
Napomena: Pripremite se za ovu aktivnost unaprijed i tek onda je predložite djetetu/djeci. Imajte u vidu da što su stariji, to ćete morati da budete kreativniji s predlozima novih pravila.
Predlog: Spremite iznenađenje za sve učesnike – kolače, čokoladu, voće. Zapamtite, iznenađenje nije nagrada, posebno ne samo za „pobjednika“! Ono služi za održavanje pozitivne energije i emocije poslije ove aktivnosti.
2. Ulazak u neku ulogu. Kada nam je mozak pretrpan informacijama, a razmišljanjem ga još više angažujemo, nekada dođe do blokade i ne uspijevamo ni jednostavne stvari da riješimo. Onda pomaže mentalno opuštanje, preusmjeravanje pažnje na nešto lagano, neopterećujuće.
Nekada dijete samo traži ili pravi pauzu, i to je sasvim u redu i treba mu dozvoliti. Međutim, ako je pod pritiskom da mora odmah da završi zadatak ili osjeća strah da će dobiti lošu ocjenu, onda je roditelj taj koji će mu pomoći da se opusti.
Recite na primjer – Zamisli, zamisli da si detektiv koji je upravo riješio neki problem i da se sada bira gdje će da se odmara. Evo, da sam ja taj detektiv sada bih se odmarala na nekoj plaži? A, ti? I pustite dijete da maštari.
Ili, recite – Kada taj detektiv stavi ovu kapu / obuče ovaj sako / obuje ove cipele, to mu pomaže da traga za rješenjem (nađite bilo šta što dijete može da obuče i uživi se u ulogu). Možda je rješenje ispod kreveta. Možda se krije u ormanu? Šta misliš gdje je?
Cilj igre je da dijete počne da razmišlja o detektivu (ili nekoj drugoj ulozi), jer kada se aktivira dio mozga zadužen za maštanje, „odmara“ se onaj koji je zadužen za logiku.
Vrlo brzo nakon ovakvog opuštanja, djetetu se „javi“ ideja kako da riješi zadatak, osjeća se motivisano i srećno.
Naravno, ovo je nešto što treba često ponavljati, bez prevelikih očekivanja da će sve odmah da da rezultate. Ovo je model koji treba da zaživi u porodici, da se dijete osjeća sigurno i podržano, bez pritiska i tenzije, i da može da vam se obrati kada mu je teško ili kada se „zaglavi“ s učenjem. Vi ćete biti neko ko će izvući ideju „iz rukava“.
Ideje za učenje i čitanje
Djecu je zapravo najteže zainteresovati da počnu da čitaju neku lekciju (posebno ako je na stranici samo tekst bez slika). Ali, ako im se sadržaj dopadne onda nastavljaju do kraja. Možete pozvati djetetovog druga, drugaricu ili uključiti člana porodice.
1. Odglumi mi ovo. Prelistajte lekciju unaprijed, izaberite najzanimljiviji dio, i sačuvajte ga za pred kraj. Za dijete izaberite dio gdje ima dijaloga (ako je na primer tekst iz čitanke), ili neki drugi kraći (iz drugog predmeta), po jednu-dvije rečenice. Što je dijete mlađe, srazmjerno treba da bude manje sadržaja.
Pravila: Podijelite učesnicima „uloge“ ili svakom zadajte da određenim glasom pročita svoj dio – mogu i da šapuću, pjevuše, šta god. (ako djeca još uvijek ne znaju da čitaju, vi im pročitajte taj dio, pa zadajte izazov) Biće im zabavno, smijaće se, takmičiti, što i jeste cilj. Kada se „probudi“ dobra energija, dok su još pod utiskom, pročitajte im dio koji ste izabrali (onaj najzanimljiviji). Potrudite da se bude izražajno i zagonetno, da im privučete pažnju.
Onda ih pitajte kako bi oni to ponovili, tačnije, šta su zapamtili. Pustite ih da glume, da se užive. Možda će neko htjeti da nacrta to što je čuo! Neka ovo traje koliko djeca žele, dok im je zabavno. Sjutra podignite malo kriterijume, pa im recite da svako izabere svoj dio i da ga pročita naglas kao, na primer, njegov omiljeni junak, lik iz crtaća, najbolji drug ili drugarica.
Predlog: Dogovorite se da svakog dana „zajedno“ čitate, učite. Ako su djeca mlađeg uzrasta biće im potrebna pomoć i podrška odraslog. Za one malo starije (devet i više godina), dovoljno je da im „ukažete“ povjerenje da pročitaju dio iz knjige dok vi, na primjer, obavljate nešto po kući, i da vam ga onda prepričaju.
2. Čitaj igračkama. Sve ovo možete i s jednim djetetom, ako ih nema više u okruženju. Predložite djetetu da napravi od igračaka publiku i zajedno, a posle može i ono samo, čitajte, recitujte, učite. Dijete može da sluša vas dok čitate kratke djelove lekcije, a da onda uzme neku igračkicu i da njenim glasom ponovi ili prepriča to što ste pročitali.
I na koristite slobodno vrijeme da smišljate ideje, stvarate lijepe uspomene i pozitivne emocije. Jer, dijete će još mnogo godina ići u školu i učiti.
https: www.mojpedijatar.co.rs
