Dr Saša Plećević otkriva nam koje su to ključne stvari za jačanje imuniteta kod djece, na šta kao roditelji treba da obratimo pažnju i kako da nam djeca budu zdrava.
Jak imunitet je osnova zdravlja, naročito u vrijeme virusa, stoga pogledajte savjete čuvenog dr Filguda.
Tokom jeseni i zime imunitet generalno opada, podložniji smo mnogim virusima i različitim bolestima. Da bismo spriječili prehladu, grip, koronavirus i mnoge druge zdravstvene probleme kod svoje djece, potreban nam je JAK IMUNITET. Kada dijete ima dobar imunitet, ono je u stanju da spriječi nastanak, da se odbrani, ali i da se mnogo brže i lakše izbori sa mnogim bolestima. A kako se to jača imunitet?
Dr Saša Plećević, pobornik zdravog života djece i odraslih, poznatiji kao Dr Filgud, otkriva što bi sve roditelji trebalo da znaju o jačanju imuniteta, zdravim navikama kod djece i odbrani od mnogih aktuelnih virusa.
Šta je sve ključno za jačanje imuniteta kod djece?
Izdvojiću tri osnovne stavke za jačenje imuniteta. To su:
- Zdrava, pravilna ishrana
- Redovna fizička aktivnost
- Dobar, kvalitetan san
Kako treba da se hrane djeca da bi ojačala imunitet?
Važno je da se ishrana djeteta najprije sastoji od složenih ugljenih hidrata, tipa raženo, heljdino brašno, integralni pirinač, krompir, integralne testjenine. Ne može ishrana da bude bez ugljenih hidrata ni kod odraslih ni kod djece, zato što je ugljeni hidrat osnovna energija našeg tijela. Naravno, djeca mogu povremeno da uzmu nešto slatko, a da to slatko bude na bazi zdravog meda. Dijete bez ugljenih hidrata, samo proteini i slično, nisu dobre.
Takođe je važna upotreba zdravih masti. Tu spadaju maslinovo ulje, koštunjavo voće, badem, lješnik, zdrava mesa sa zdravim mastima, kao što su ribe (losos).
Vitamini su takođe, mnogo bitni u djetetovoj ishrani.
Proteini su važni, i to oni iz manje masnih mesa (riba, piletina, ćuretina, junetina).
Ne treba djeci davati nemasne mliječne proizvode, niti masne sireve. Dakle, važno je unositi mlječne proizvode sa smanjenim procentom masti, ali ne bez masti.
Jedna od osnovnih stavki je dovoljan unos tečnosti, ali da to ne budu sokovi. Neka to bude prvenstveno voda, čajevi, ali bez šećera. Naravno da za djecu nisu zeleni i crni čaj, već nana, kamilica, hibiskus, šipak.
Važno je da hrana bude svježa i da ima dosta povrća, da ima voća, koje treba da bude ograničeno, ne pretjerano.
Ne treba djeci da branimo pice, slatkiše, ali treba da ih učimo da to nije dobro, a da samo povremeno mogu da ih koriste.
Kada je dijete bolesno, svi imamo naviku da djetetu dajemo što više voća. Da li ta velika količina šećera može imati loš uticaj?
Ne smeta taj šećer. Organizmu je potrebna energija, potreban mu je šećer. Naročito su potrebni vitamini i voda, a u voću je najviše vode.
Koliko obroka dnevno dijete treba da ima?
Potrebno je da imaju pet obroka dnevno, tri glavna i dvije užine. Razmak između obroka treba da bude najmanje tri sata, najviše četiri.
Da li je djeci potrebno davati dodatne suplemente?
Ne, nije potrebno. Ja sam protivnik bilo kakve suplementacije, kada putem hrane možete svega unijeti dovoljno. Vitamin D može, naročito u ovom jesenjem i zimskom periodu, mada i njega možete naći u namirnicama, recimo u lososu, džigerici.
Da li su gojazna djeca podložnija padu imuniteta?
Mnogo su podložnija. Čim si gojazan tebi je imunitet slab, to važi i za djecu i za odrasle. I kada se razbole, gojazne osobe teže ozdrave.
Kakva fizička aktivnost je pogodna za djecu?
Koliko treba da budu djeca aktivna? Svaki dan! Fizička aktivnost u odnosu na uzrast je bitna. Recimo, od treće godine da se počne sa nekom školicom sporta, od četvrte godine školice plivanja, jer je ono najbolja fizička aktivnost za dijete – zbog koordinacije, zbog pokreta, zbog snalaženja u prostoru, zbog pravilnog razvijanja skeleto-muskulatornog sistema. Aktivnost pozitivno utiče i na fizičko i na psihičko stanje djeteta.
Protivnik sam toga da djeca u najmanjem uzrastu odmah idu na ciljane sportove. Na njih se ide od desete, dvanaeste, četrnaeste godine. Malo dijete treba da se igra!
Igra je najvažnija, djeca treba da budu u pokretu.
Može li pretjerana fizička aktivnost loše uticati na djetetov imunitet?
Apsolutno! Pretjerana fizička aktivnost i prenaporno vježbanje dovodi do pada imuniteta.
Koliko dijete treba da spava?
Bebe spavaju po 22 sata, malo starija deca 18, pa 14, pa 12. Odrasla osoba treba da spava 8 sati. Dijete, u zavisnosti od godina, treba da ima tačno određeno vrijeme koliko spava. Bitno je da u sobi ne bude upaljen televizor, da nema telefona i svih tih ometača jednog normalnog sna.
Kako učite djecu da treba da se hrane zdravo, da budu fizički aktivna, da lijepo spavaju?
Djecu tome možemo naučiti kroz razne edukacije. Moja najveća sreća je kada me roditelji sretnu u Knez Mihailovoj i kažu - "Doktore, moje dijete prije vaših edukacija i emisija nije htjelo da jede paradajz, zelenu salatu, krastavac". Naš vrtić u Požarevcu je usmeren na zdrav život, na važnost zdrave ishrane i fizičke aktivnosti kod djece. To nam je osnov.
Koji je vaš savjet za roditelje u vreme koronavirusa?
Držite djecu na distanci, ali neka se normalno igraju. Neka budu što više na otvorenom tokom lijepih dana.
Izvor: Yumama