Tokom pandemije koronavirusa, roditelji su pod pojačanim stresom i anksioznošću iz mnoštva razloga koji se odnose na školu i brigu o djeci, posao i ekonomsko stanje, zdravlje i bezbjednost.
Zbog svih tih briga roditelji često imaju kratak fitilj i lako eksplodiraju – na primjer, viču na djecu zbog nečega što u uobičajenim okolnostima ne bi bilo naročito važno.
Anksioznost može učiniti da se povučete od sopstvene porodice ili da se osećate toliko iscrpljenim, da se jedva nosite sa svakodnevnim obavezama (a kamoli sa dodatnim aktivnostima kao što je zabava sa djecom).
Čak i kad roditelji paze da stres ne prenose direktno na djecu, to i dalje utiče na njih. Djeca su pronicljivi posmatrači i često primjećuju i reaguju na stres i anksioznost svojih roditelja, njegovatelja, vršnjaka i zajednice uopšte.
Ako se borite sa stresom, anksioznošću i drugim izazovima na planu mentalnog zdravlja i osećate da to utiče na vaše roditeljstvo, ima smisla da sjednete sami sa sobom i da napravite plan koristeći ovih pet savjeta.
Posmatrajte svoje ponašanje
Pokušajte da sagledate sopstveni nivo stresa kao da ste samo vanjski posmatrač i napišite spisak okidača. U koje doba dana najviše osjećate da ste pod stresom i anksiozni, sa tendencijom da eksplodirate ili da se zatvorite? Da li je to vrijeme kad pripremate djecu za spavanje? Nakon čitanja ili gledanja vijesti? Kad ste gladni? Kad vas dijete prekine u nečemu? Kad se približava neka poslovna obaveza?
Prilagodite raspored, ali i sopstvena očekivanja
Nabacajte ideje o tome kako da ublažite neke od stresnih situacija koje ste identifikovali prije nego što izmaknu kontroli. Nekada to znači da stvari obavljate drugačijim redosledom od onoga na koji ste navikli. Nekada treba da prilagodite svoja očekivanja, na primjer, da dopustite svom trogodišnjaku da preskoči kupanje, jer znate da će u suprotnom vrijeme spavanja da se pretvori u tročasovnu noćnu moru.
Na primjer, ako nešto ranije pripremite večeru, možda nećete morati da vičete na djecu dok pokušavate da kuvate. Ili, jednostavno smanjite pritisak i ponekad napravite samo supu ili sendviče. Ako vas izluđuje kad vas prekidaju, možete smanjiti anksioznost tako što ćete vrijeme za prijatelje rezervisati nakon što djeca odu u krevet. Druga opcija je da smislite signal koji će djeci jasno dati do znanja da im nijeste na raspolaganju. Ili možete da reorganizujete dnevni raspored – neka partner uskoči – kako biste imali vremena da se sastavite ili da napravite pauzu kad vam je anksioznost pojačana.
Pronađite načine za trenutno otpuštanje stresa
Iako možete da izbjegnete određene okidače, biće još situacija kad vas stres i anksioznost obuzmu u trenutku. Napravite listu brzih koraka koje možete preduzeti da se privremeno oslobodite stresa kad osjetite da vas preplavljuje. Izađite u šetnju, ako je moguće. Otvorite prozor, izbrojte 10 dubokih udaha. Idite u drugu sobu, uradite nekoliko vježbi istezanja. Riješite ukrštenicu, sklopite puzzle (ili jedan dio). Neka vam ta lista bude pri ruci, napravite kopiju i zalijepite je na frižider, za telefon i druga strateška mjesta.
Neka vam strategije budu pristupačne
Nijesu sve strategije jednostavne kao duboko disanje. Isplanirajte unaprijed aktivnosti koje vam pomažu da se osjećate bolje i učinite ih pristupačnim. Napravite plej listu smirujuće muzike ili pjesama koje uvažavaju vaš bijes, frustraciju ili stres – dok ih slušate, mogu vam pomoći da se oslobodite tih emocija. Napravite listu prijatelja koji vas podržavaju, onih kojima možete poslati poruku bilo kada, ili napravite virtualnu grupu podrške za roditelje. Kad postavite temelje tim strategijama, moći ćete da ih primijenite u trenutku.
Napravite plan komunikacije
Napravite listu iskaza koje možete izgovoriti – glasno ili u sebi – u stresnim trenucima. Na primjer, možete reći: – Molim te, daj mi minut da razmislim. – Preplavljena sam. – Dobro bi mi došlo malo pomoći. Možete pitati sami sebe: – Kako želim da reagujem pred djecom? Ili: – Kako da izbjegnem da kažem nešto što bi povrijedilo druge?
Razgovarajte sa svojim partnerom (prijateljima i rođacima koji vas podržavaju) o svojim strategijama, da znaju šta da očekuju i šta vam može biti potrebno. Ako sa njima jednostavno podijelite ono sa čim se suočavate, samim tim ćete se emotivno rasteretiti. Uz to ih možete inspirisati da smisle sličan plan za upravljanje stresom.
Tehnike smirivanja ne samo da bi trebalo da vam pomognu da izbjegnete da izgovorite nešto što bi povrijedilo vašu porodicu, nego i da budete dobar primjer svojoj djeci dok uče kako da se nose sa sopstvenim emocijama. Dok učite kako da tolerišete stres, ujedno učite i svoju djecu – koja izvlače zaključke iz vašeg ponašanja – kako da se nose sa neizvesnim situacijama i sumnjama.
Izvor: http://portaloinvalidnosti.net/
