Zašto moje dijete ne želi da pere ruke sapunom, dodiruje pijesak, vatu, ne voli da se mazi? Zašto mom djetetu smeta buka? Zašto ne želi da se ljulja na ljuljašci?
Na sva ova, a i druga pitanja odgovore daje logopedski tim.
Najčešća pitanja roditelja koji imaju senzorno preosjetljivu djecu:
Zašto moje dijete ne želi da pere ruke sapunom, dodiruje pjenu, pijesak, vatu, plastelin, ne voli da se mazi, ne voli da bude prljavo, hoda na prstima, izbjegava da jede pasiranu hranu?
Riječ je o taktilno preosjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu taktilnog podražaja, pa se često dešava da burno reaguje ako dodirne vatu, pijesak, ljigave loptice, tijesto. Cilj tretmana senzorne integracije je desenzitizacija, odnosno smanjenje taktilne preosjetljivosti.
Zašto mom djetetu smeta buka? Zašto moje dijete stavlja ruke na uši kada čuje zvuk sirene, ljudski govor, muziku, zvuk telefona, zvona, alarm?
Riječ je o auditivno preosjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu auditvnog podražaja, pa se često dešava da plače, pokriva uši rukama čak iako čuje ljudski glas, zvuk zvona u školi, kucanje sata. Cilj tretmana senzorne integracije je desenzitizacija, odnosno smanjenje auditivne preosjetljivosti.
Zašto moje dijete izbjegava da se ljulja na ljuljašci? Zašto mu smetaju promjene položaja? Zašto se plaši visine (odbija da se penje na gredu, na merdevine)? Zašto moje dijete odbija da skače na trambolini ili da trči?
Riječ je o vestibularno preosjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu vestibularnog podražaja, pa se često dešava da burno reaguje ako se okrene na leđa, stavi na ljuljašku, klackalicu. Cilj tretmana senzorne integracije je desenzitivacija, odnosno smanjenje vestibularne preosjetljivosti.
Zašto mom djetetu smeta svijetlo? Zašto voli mračne prostorije? Zašto se plaši reklama u kojima dolazi do nagle smjene različitih boja i oblika? Zašto ne smije da prođe pored velikih svetlećih bilborda?
Riječ je o vizuelno preosjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu vizuelnog unosa, pa se često dešava da mu smeta jako svijetlo, odsjaj, šarenilo, brzo se zamara tokom čitanja. Cilj tretmana senzorne integracije je desenzitivacija, odnosno smanjenje vizuelne preosjetljivosti.
Najčešća pitanja roditelja koji imaju senzorno nedovoljno osjetljivu djecu:
Zašto moje dijete stavlja predmete u usta, dodiruje sve što vidi, trlja predmete različitih tekstura, stavlja puno hrane u usta, nema potrebu da se obuče kada je golo, ne osjeća kada mu je prljava pelena?
Riječ je o taktilno nedovoljno osjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu taktilnog podražaja, pa se često dešava da je stalno u potrazi za raznim taktilnim stimulusima koje mogu intenzivno da pritiskaju, stavljaju u usta. Cilj tretmana senzorne integracije je senzitivacija, odnosno povećanje taktilne osjetljivosti.
Zašto moje dijete proizvodi buku, govori glasno, uživa u glasnom okruženju, ne odaziva se na ime ili se odaziva samo kada se glasno pozove, voli da sluša glasnu muziku, pojačava televizor ili radio?
Riječ je o auditivno nedovoljno osjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu auditivnog podražaja, pa se često dešava da je stalno u potrazi za raznim auditivnim stimulusima (često vrišti, lupka zvučnim igračkama). Cilj tretmana senzorne integracije je senzitivacija, odnosno povećanje auditivne osjetljivosti.
Zašto moje dijete voli dugo da se ljulja? Zašto puno skače na trambolini, neprestano se vrti u krug, voli da dubi na glavi, voli da se baca u vazduh?
Riječ je o vestibularno nedovoljno osjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu vestibularnog podražaja, pa se često dešava da je stalno u potrazi za raznim vestibularnim stimulusima (vrti se oko svoje ose, trči u krug, snažno ljulja ljuljašku). Cilj tretmana senzorne integracije je senzitivacija, odnosno povećanje vestibularne osjetljivosti.
Zašto moje dijete dugo gleda u svijetlo ili u predmete koji se okreću? Zašto maše rukom ili predmetima ispred očiju?
Riječ je o vizuelno nedovoljno osjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu vizuelnog podražaja, pa se često dešava da je stalno u potrazi za raznim vizuelnim stimulusima. Ova djeca često dugo mogu da zagledaju igračke ili predmete koje su intenzivnih boja (žute, crvene, fluorescentne, zelene), vole da gledaju reklame ili scene u kojima dolazi do brze smjene različitih boja, pokreta, oblika… Cilj tretmana senzorne integracije je senzitivacija, odnosno povećanje vizuelne osjetljivosti.
Zašto se moje dijete stalno oslanja na zid, jako lupa nogama kada hoda, baca igračke, lupa predmetima po podu ili po zidu, izuzetno jako drži predmete, voli da nosi teške lopte, vreće, flaše sa vodom, gura namještaj u kući?
Riječ je o proprioceptivno nedovoljno osjetljivom djetetu. Kod ovakvog djeteta intenzitet reakcije nije srazmjeran intenzitetu proprioceptivnog podražaja, pa se često dešava da je stalno u potrazi za raznim proprioceptivnim stimulusima, pa tako ova djeca često bacaju igračke, lupkaju po nameštaju, guraju teške predmete. Cilj tretmana senzorne integracije je senzitivacija, odnosno povećanje priprioceptivne osjetljivosti.
Izvor: www.yumama.com
