Pozitivna disciplina je program dr. Jane Nelsen, a temelji se na radu austrijskog psihologa Alfreda Adlera i austrijsko – američkog psihijatra Rudolfa Dreikursa.
Rad se temelji na istraživanjima koja pokazuju da djeca koja osjećaju pripadnost (svojoj zajednici, porodici i školi) pokazuju manje nepoželjnih ponašanja. Riječ disciplina u ovom kontekstu podrazumijeva poučavanje. Da bi djeca postala uspješni članovi zajednice i da bi doprinosili, trebamo ih naučiti neophodnim socijalnim i životnim vještinama.
Program pozitivne discipline zagovara izgradnju kvalitetnog odnosa s djetetom kao preduslov bilo koje dalje nastave, te je usmjeren na dugoročne ciljeve obrazovanja.
Pet kriterijuma pozitivne discipline
Pozitivna disciplina ima svojih 5 glavnih kriterijuma koje možemo posmatrati kao smjernice roditeljima – načela prema kojima se moramo voditi i kojima bi trebali težiti u obrazovanju.
Evo o čemu se radi.
- Blag i odlučan u isto vrijeme (poštujuć i ohrabrujuć).
- Pomaže djetetu da osjeća povezanost – pripadanje i značajnost.
- Predaje važne životne i socijalne vještine (poštovanje, uvažavanje drugih, vještine rješavanja problema, saradnja, doprinos).
- Poziva djecu na otkrivanje svojih sposobnosti (ohrabruje korišćenje vlastitih snaga i autonomije).
- Dugoročna efikasnost.
Alati za roditelje
Kako bi roditelji mogli primijeniti ove smjernice evo kratkog popisa korisnih alata koje možete koristiti pri vaspitanju.
- Međusobno poštovanje (Odrasli trebaju poštovati sebe i potrebe situacije, ali i potrebe djeteta – tehnika blag i odlučan).
- Utvrđivanje uvjerenja koje se krije iza određenog ponašanja (Zašto dijete radi to što radi, koja su uvjerenja iza tog? Kako pomoći djetetu promijeniti ih?).
- Efikasna komunikacija i vještine rješavanja problema.
- Disciplina koja uči (ni popustljivost, ni kažnjavanje).
- Fokus na rješenja, umjesto kazne.
- Ohrabrivanje, umjesto pohvala (Primjećuje se trud i napredak, ne samo krajnji uspjeh i gradi se dugoročno samopoštovanje i osnaživanje, a ne zavisnost o tuđem mišljenju i odobravanju).
U nastavku su primjeri:
Situacija u trgovini kad dijete insistira da mu se nešto kupi:
“Vidim da ti se sviđa ta čokoladica i da bi je htio kupiti. Došli smo platiti benzin.” – Možete i blago preusmjeriti dijete dodavanjem npr “Sad idemo kući na ručak. Bi li radije bijeli ili crveni umak uz paštu?”
Situacija kad dijete ne želi otići iz parka:
“Razumijem da bi htio još ostati jer ti je lijepo ljuljati se s prijateljima. Dogovorili smo da ćemo produžiti 15 minuta. Sada želim da krenemo kako bi stigli na radionicu.“
Izvor: https://modernoroditeljstvo.com/