Priručnik stojedna aktivnost za djecu s invaliditetom – V dio

Razvoj motorike
Djeca s invaliditetom često imaju razne izazove motoričke prirode. Mnoga djeca imaju izazov s održavanjem ravnoteža, tjelesnom snagom ili koordinacijom tijela i udova. Razvoj raznih motoričkih sposobnosti dolazi kao rezultat učenja i praktikovanja, a predstavlja kombinaciju fizičkog razvoja i fizičkih sposobnosti.

Razvoj motoričkih sposobnosti omogućava djetetu hodanje, bavljenje sportom, ali isto tako i pisanje i mogućnost bavljenja umjetnošću. Motoričke sposobnosti su podijeljene u dvije grupe: sposobosti globalne motorike i fine motorika. U globalne motoričke sposobnosti spadaju: pokretanje i koordinacija ramena, nogu i drugih krupnijih djelova tijela. Aktivnosti razvoja globalne motorike imaju za cilj razvoj muskulature ruku, nogu i torza. Ove aktivnosti obuhvataju pješačenje, trčanje, skakanje, penjanje uz stepenice, vožnju bicikla itd. U sposobnost fine motorike spadaju: razvoj i pokretanje zglobova, ruku i prstiju na rukama, kao i nogu i nožnih prstiju.

Aktivnosti za razvoj globalne motorike

22. Pješačenje u prirodi

Najprirodnija aktivnost za razvoj globalne motorike je šetnja u prirodi: putem, brdom, šumom, planinom, po kamenjaru, pijesku itd. Zamislite pješačenje kao aktivnost koja jača globalnu motoriku i pomaže nam da iskusimo i istražujemo prirodu.

23. Hodanje pravom linijom

Možemo improvizovati i pomoću špage odrediti „liniju” po kojoj dijete treba da hoda, ali je nesumnjivo bolje da to radimo napolju, u širem, interesantnijem ambijentu. Aktivnost može da se učini interesantnijom i ako liniju prate roditelji, brat ili sestra, hodajući kao prvi ili posljednji. Igra može da se oteža od slučaja do slučaja postavljanjem prepreka na putu (npr. neki objekat koji mora da se zaobiđe ili skloni).

24. Igra s čunjevima u mom dvorištu (bowling)

Mnogi od vas znaju igru s čunjevima, jer ste igrali ili gledali druge kako igraju. Da bi pružili ovo zadovoljstvo djetetu, možete sačuvati stare plastične boce od vode ili soka, napunite ih do pola vodom, pijeskom ili ih ostavite prazne, postavite ih vertikalno u sobi ili vani. Onda tražite od djeteta da loptom pogađa i obara što više njih. Ova aktivnost traži dobru percepciju i koncentraciju, snagu u rakama i preciznost, odnosno sposobnosti koje treba redovno uvježbavati. Ako u ovoj aktivnosti učestvuje cijela porodica rezulat će biti bolji.

25. Prolazim kroz prepreke

Starim gumama, plastičnim obručima, kanapima i sličnim predmetima, možete improvizovati razne igre. Na primjer, postavite određene predmete tako da učinite neki put ili prolaz komplikovanim, pa dijete mora da: prolazi kroz prepreke, puzi kroz tunel (improvizovan plastičnim obručima), preskače konopac itd. U ovim igrama, osim što mu pružaju zadovoljstvo, dijete razvija i globalnu motoriku. Može se i igrati uz muziku, te dijete tako nauči da započne igru kada počne muzika i da stane kada muzika stane. Isto tako tokom preskakanja ili puženja možemo pjevati razne pjesme, brojati ili izgovarati po jedno slovo prilikom svakog skoka.

26. U potrazi za blagom

Neke od igračaka koje dijete voli sakrijte po kući, u dvorištu ili parku, a od djeteta tražite da ih što više pronađe u kratkom vremenu i odloži u jednu kutiju postavljenu na određenom mjestu. Vi možete pomoći djetetu pitanjima: „Ima li neka igračka ispod stola, na krevetu, iza drveta, pored cvijeća” itd. U ovoj igri dijete trči, saginje se, ustaje, itd. Takođe uči pojmove: ispod, iznad, iza, ispred... A na kraju igre možete skupa s djetetom prebrojati pronađene igračke ponavljajući brojeve, imenujući igračke, pominjući njihove boje, veličinu itd.

27. Ko će dati gol?

Lopta je veoma važno pomagalo i u razvoju globalne motorike kod djece. Slobodno bacanje lopte rukom, gađanje loptom na određeno mjesto (koš, kanta, rupa itd), šutiranje lopte nogom da bi se postigao bilo gol, bilo neko određeno mjesto, neophodne su aktivnosti za razvoj motorike svakog djeteta. Ali, važna je i odbrana od lopte kada je baca neko drugi. Igra od nekoliko minuta bacanja/gađanja loptom i odbrana svakako je veoma poželjna.

28. Pravimo se da smo ...

Aktivnosti globalne motorike mogu se sprovesti i tokom igre „pravimo se da smo...” jer se u toj igri podstiče dijete da stoji na jednoj nozi, da skače u mjestu, da skače naprijed-nazad, da korača naprijed ili unazad, da ide na vrhovima prstiju... Može da se „pravi” da je patka, da skače kao žaba ili zec, da leti poput aviona. Ova igra pruža mogućnost da mašta dođe do izražaja pri kreiranju različitih pokreta.

29. Igre mog djetinjstva

Igru pločicom (pljosnatim kamenčićem) pamtimo iz djetinjstva. Na tlo nacrtamo kvadrate po kojima skačemo po pravilima igre. Traži se od djeteta da po nacrtanim kvadratima baca pločicu, zatim da uskoči u dati kvadrat jednom ili s obje noge. Ovo je kompleksna aktivnost i važna je za jačanje i razvoj mišića, dobru koordinaciju i balansiranje. Sljedeća je „igra džina i patuljka”. Od djeteta se traži da sjedne kada mu se kaže „džin“ ili da čučne na „patuljak“,

30. Pokrećemo se u ritmu

Uz muziku za djecu možemo upriličiti pravi porodični/društveni praznik. Možemo vježbati razne ritmičke pokrete i tako poboljšati sposobnosti globalne motorike. Ovo možemo upražnjavati u bilo kom ambijentu.

Aktivnosti za razvoj fine motorike
Hvatanje (uzimanje) s dva prsta se često upotrebljava kada se govori o finoj motorici. Prosto rečeno, hvatanje s dva prsta je uzimanje nečega velikim prstom i kažiprstom. Ovo hvatanje se upotrebljava pri uzimanju parčića razne hrane, pa sve do vezivanja pertli i držanja olovke.

Tri su tipična dječija hvatanja:

• Hvatanje cijelom šakom: obično djeca do godinu dana hvataju olovku ili bojicu i drže je cijelom šakom nad stolom pri čemu je mali prst do papira, a palac pri vrhu olovke.
• Hvatanje s četiri prsta: čim dijete počne da kontroliše finu motoriku prelazi na hvatanje s četiri prsta koristeći ta četiri prsta za hvatanje predmeta, potpomažući se palcem.
• Hvatanje s dva prsta: kada dijete stekne sigurnost pokreta upotrebljava dva prsta za hvatanje (uzimanje/držanje) predmeta. Tako ono koristi kažiprst (može i srednji prst) i palac za hvatanje i upotrebu manjih predmeta. Dijete s dva prsta može podići lančić, zakopčati dugme, okretati stranice knjige, upotrebljavati preciznije olovku, makaze, može da se hrani, uzima hranu kako treba itd.

31. Cap-caaaap (hvatam s dva prsta)

Da bi naučili djete hvatanje predmeta s dva prsta - kažiprsta i palca, koji se ispomažu i srednjim prstom, počinjemo tako što ta dva prsta raširimo do maksimuma, dok ostala tri prsta ostaju stisnuta. Ovako možemo hvatati male predmete poput makarona, keksa, parčića voća itd, ilustrujući to što činimo riječju: „Cap!“ - hranu koju dajemo djetetu možemo podijeliti na manje djelove i ohrabriti ga da ih hvata čačkalicom (a čačkalicu drže dva prsta). - možete koristiti štednu kasicu za metalni novac za vježbanje hvatanja novca da bi ga ubacili u kasicu. - možete upotrijebiti veliku hvataljku za hvatanje predmeta poput pamučnih loptica, papira, pasulja itd. i da ih ubacujete u neku posudu. - na isti način možete koristiti štipaljke za veš. Možete improvizovati i na nekom mjestu postaviti kanap na koji dijete može pomoću štipaljki da širi djelove svoje garderobe koje ono voli, baš kao što majka to čini na žici za veš. - od krep papira ili papirnih salveta možemo ispresavijati komadiće u raznim oblicima, pa ih lijepimo i tako izrađujemo buket cvijeća ili mozaik na razne teme. - otvaranje i zatvaranje čepova na flašama, teglama itd; otvaranje raznih pakovanja s hranom kao što je smoki, čokolada itd. - mala bočica kapi za oči ima onaj mekani dio kojim se može uvući neka obojena tečnost i pomoću nje možemo crtati neki lijep rad u boji (radi na principu tuševa u boji).

32. Upotreba perli, dugmadi, makarona ili drugih malih predmeta

Upotreba perli, dugmadi, makarona ili drugih malih predmeta i njihovo nizanje je aktivnost koja razvija finu motoriku i povećava koncentraciju. Naročito curice imaju jaku želju da izrađuju razne đerdane/ogrlice ili narukvice za sebe i druge.
Perle ili makarone možemo koristiti i za dekoraciju tijesta ili plastelina. Npr. od tijesta napravimo medu i postavimo dvije perle umjesto očiju, a makaronu kao nos itd. Ovi sitni predmeti pomažu i za klasifikaciju prema obliku, boji itd. Možemo uzeti tri flaše, na koje postavimo crvenu, zelenu i žutu traku, i onda makarone u boji klasifikujemo prema boji traka.

33. Vježbe upotrebe olovke

Olovka treba da bude odgovarajuće veličine, prikladna maloj, dječijoj ruci. Roditelj djetetu prvo pokazuje držanje olovke, opisujući riječima ono što radi. Olovka se oslanja na srednji prst, dok je kažiprst i palac pričvršćuju - znači ta tri prsta drže olovku. Podsjećamo da je važno da dijete to nauči na samom početku, jer svaki drugi naučeni, a pogrešni način držanja olovke kasnije će biti teško ispraviti. Preferira se da olovka bude mala, otprilike upola manja od uobičejenih olovaka u našim knjižarama. Čim dijete nauči da drži olovku ispravno, pokažemo mu da ruka za vrijeme pisanja takoreći „leži” tj. oslanja se na mali prst i tada počinjemo s upotrebom olovke.

34. Pratimo pravac

Da bi započeli aktivnost pisanja, prvo se djetetu daje olovka i strpljivo se čeka da je počne upotrebljavati na papiru, vratima, zidu itd. Držanje olovke treba korigovati odmah na početku vježbajući mišiće ruke i prstiju. Prvo se treba potruditi da dijete piše samo unutar dvije određene linije. Te linije mogu izgledati kao na ovoj figuri:

Zatim se dijete podučava kako da piše po već napisanim ili štampanim takčicama ili isprekidanim linijama gdje one predstavljaju određenu figuru ili je mogu ograničavati, kako bi djetetu ovaj zadatak bio interesantniji. Za vježbanje držanja s dva prsta preferira se da dijete crta na vertikalno postavljenoj površini. Možete kupiti malu tablu ili, jednostavno, zalijepiti hartiju na vrata ili zid. Čim ga ohrabrite da počne crtati po toj hartiji, automatski će doći do izražaja hvatanje i držanje olovke s dva prsta i njihovo jačanje u dobrom pravcu.

35. Radovi s plastelinom (tijestom)

Rad s plastelinom je oduvijek aktivnost privlačna djeci i služi ne samo za zabavu već i za razvoj muskulature prstiju. Miješenje, stiskanje, drobljenje (sitnjenje) plastelina korisno je senzorsko iskustvo. Upotreba plastelina ili tijesta za oblikovanje (pravljenje) raznih figura, pomaže razvoj uzimanja/držanja s dva prsta. Na primjer, dijete može figuri čovjeka, koja je napravljena od plastelina, da s dva prsta umetne perlice na mjesto očiju ili doda druge detalje na licu i tijelu; može s dva prsta da oblikuje gnječenjem sitne kuglice koje zatim može da ređa na podlogu od tijesta ili plastelina i napravi zanimljiv mozaik; može i obrnut proces - da iz mozaika prstima vadi jednu po jednu perlicu...

36. Rezanje i rezanje makazama je motorička aktivnost.

U slučaju rada s djecom, rezanje podrazumijeva makaze koje dijete smije koristiti. Sama upotreba makaza nije prosta i dijete treba da vježba kako bi naučilo pravilnu upotrebu. Upotreba makaza zahtijeva da palac bude gore, a kažiprst usmjeren prema dolje. Prije upotrebe makaza možemo vježbati obično pružanje ruke (rukovanje), jer u toj radnji ruka dolazi u položaj za upotrebu makaza. Pošto nam dijete pruži ruku nekoliko puta, dajemo mu makaze u ruku baš dok su prsti u tom položaju i upućujemo ga kako da ih upotrijebi. Radi vježbanja rezanja možemo nacrtati razne linije (prave, krive) na papiru, razne forme (kvadrat, trougao) i druge, različite oblike, te učiti dijete da ih isiječe makazama.

Ova aktivnost se može kombinovati s umjetničkim radom: dijete reže i lijepi razne djelove za mozaik i sl. Rezanje slobodnom rukom može da se primjenjuje i na salvetama koje su mekane. I one se režu na sitnije ili veće djelove i lijepe se u formi raznih mozaika. Ovo su neophodne aktivnosti za djecu s disgrafijom i s djecom s ograničenim intelektualnim sposobnostima. Sve ove aktivnosti pisanja i rezanja traže dominantnu ruku, bilo da je ona lijeva ili desna. Još u dobi od 3-4 godine može se primijetiti koja će ruka biti dominantna, ali u 6. godini već znamo koja je ta ruka, jer ona druga gubi važnost tj. postaje ruka koja samo pomaže. Kod procesa pisanja i rezanja, dominantna ruka ima glavnu ulogu, dok ona ne–dominantna ima ulogu stabilizatora. Primjer: jedna ruka reže makazama dok druga pridržava papir i pomjera ga po potrebi .

37. Slikanje i crtanje bojama

• Vodene bojice – Prije nego što upotrijebimo vodene bojice i četkicu (koja traži viši nivo koordinacije) možemo zabaviti dijete i navići ga na korišćenje boja tako što ćemo bojiti cijelom šakom po bijelom papiru. Ova aktivnost se odvija napolju ili u zatvorenom prostoru gdje nema bojazni da će boje uprljati ili oštetiti nešto drugo. Tragovi boje, koje će dijete praviti prstima, pomažu u koordiniranju oka i ruke.
• Sunđer – Možemo za bojenje upotrijebiti i sunđer, tako što ćemo ga prethodno izrezati u različitim oblicima ili veličinama. Tako će se dijete zabaviti ostavljajući na papiru tragove (obrise) srca, lopte, kvadrata itd.

38. Raznobojne slamčice

 Slamčice se mogu kupiti veoma jeftino, a mogu se koristiti na razne načine, što pomaže u razvoju fine motorike, porastu percepcije, koncentracije itd.

• Slamčice možemo porezati makazama na kraće djelove i tada su pogodne za nanizati ih na konopčić, pa se mogu koristiti i za dekoraciju.
• Uz malo mašte, slamčice možemo pretvoriti u cvjetiće i grančice, a mijenjajući raspored možemo kreirati i izrađivati od njih i druge oblike.
• Na kutiji za cipele izbušimo nekoliko rupa i od djeteta tražimo da ubaci slamčice (onako kakve su ili oblikovane u vidu cvjetova i sl.)
• Takođe, rupe možemo označiti različlitim bojama i tražiti da dijete ubaci odgovarajuću slamčicu kod određene boje.
• Možemo otvoriti rupe u koje staje samo jedna slamčica ili više njih. Pored svake rupe označimo brojem koliko slamčica treba staviti unutra.
• Nekoliko slamčica možemo skratiti, a ostale ostaviti duže. Pored rupa postavimo znak koji određuje za koje slamke je rupa predviđena, te od djeteta tražimo da pronađe i ubaci slamčicu odgovarajuće dužine...

39. Praktične kutije

Upotreba kutija, bilo da su one male ili velike, može biti raznovrsna. Jednu kutiju srednje veličine napunimo pijeskom i u njoj sakrijemo razne, sitne predmete. Onda tražimo od djeteta da ih pronalazi. Uzmemo više kutija i na svakoj označimo za što je predviđena - na prednjoj strani kutije možemo tako označiti životinje (domaće, divlje, vodene itd.), na drugoj kutiji možemo označiti prevozna sredstva (mogu biti podijeljena na drumska, vazdušna, vodena), a neku treću označimo plodovima voća i povrća. Djetetu se daju na gomilu svi ti predmeti/fotografije i traži se od njega da ih ubacuje u odgovarajuće kutije. Kutiju možemo koristiti i za vježbe hvatanja/uzimanja/držanja predmeta s dva prsta; npr. umjesto kasice za sitni novac, na kutiji napravimo odgovarajući prorez i od djeteta tražimo da u njega ubacuje novčiće ili papirne novčanice, a dijete usmjerimo kako da to čini. Naravno, mogući su i drugi načini korišćenja kutije i vježbanja ruke tj. prstiju da obavljaju fine radnje, radi razvoja fine motorike.

Tekst preuzet iz dokumenta Priručnik 101 aktivnost za djecu sa smetnjama u razvoju.