Poslije zajedničke izjave Invaliditet: inkluzivni odgovor na COVID-19 - ka boljoj budućnosti za sve, predstavljene Ujedinjenim nacijama u Njujorku i podržane od 138 zemalja, uključujući sve države članice EU, zajedno s Evropskom unijom, visoki predstavnik potpredsjednik Borel (Josep Borrell), potpredsjednica Jurova (Vera Jourova) i komesarka Dali (Helena Dalli) izdali su sljedeću izjavu:
„Pandemija koronavirusa utiče na sve zemlje i regione svijeta i na svaki aspekt naših života. Pandemija i njene socio-ekonomske posljedice imaju nesrazmjerni uticaj na prava osoba s invaliditetom, kao što su jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, uslugama podrške i obrazovanju.
Zajednička izjava o Invaliditetu - inkluzivni odgovor na COVID-19 - ka boljoj budućnosti za sve važan je dokaz naše posvećenosti mjerama odgovora i oporavka od COVID-19 koji uključuju osobe s invaliditetom. Kao što podvlačimo u zajedničkoj izjavi, zaštita prava i potreba osoba s invaliditetom mora biti u središtu naših napora.
Podržavamo napore koje preduzima Generalni sekretar UN-a i potvrđujemo našu obavezu da se pridržavamo prava osoba s invaliditetom, u skladu sa Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čija je članica i EU. Globalni odgovor na koronavirus mora podržavati ljudska prava svih, bez ikakve diskriminacije. Niko ne smije biti izostavljen i nijedno ljudsko pravo se ne može zanemariti. Evropska unija je u obavezi igrati svoju ulogu. "
POZADINA:
Pandemija COVID-19 je situacija bez presedana kako u Evropi, tako i širom svijeta. U ovim izazovnim vremenima, više nego ikada, moramo biti posebno pažljivi prema najugroženijima u našem društvu, uključujući osobe s invaliditetom. Mjere izolacije, rizik od infekcije kako za njegovatelje, tako i za osobe s invaliditetom, diskriminatorski tretman u pristupu zdravstvenoj zaštiti, poteškoće u dobijanju socijalnih usluga i njege i nedostatak pristupačnih informacija samo su neki od izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.
Komisija je uvela niz mjera za podršku državama članicama EU, uključujući Inicijativu za ulaganje u odgovor na COVID-19. Komisija je, takođe, mobilisala Evropski socijalni fond i Fond za evropsku pomoć najugroženijima da pruže podršku najugroženijima, kao što su osobe s invaliditetom ili starije osobe.
Pored toga, Komisija se svake nedelje sastaje s ministrima zdravlja EU radi razmjene informacija i pronalaženja zajedničkih rješenja za smanjenje stresa na zdravstvene i socijalne sisteme.
Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) prvi je međunarodni, pravno obavezujući instrument koji postavlja minimalne standarde za prava osoba s invaliditetom i prva konvencija o ljudskim pravima, kojoj je EU postala članica. Za EU je Konvencija stupila na snagu 22. januara 2011, a sve države članice EU potpisale su i ratifikovale konvenciju. Komesarka za jednakost, Helena Dali, zadužena od predsjednice Ursule fon der Lajen (Ursula von der Leyen), dobila je zadatak da „prati sprovođenje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom […] i da blisko sarađuje sa svim komesarima u cilju ostvarivanja ovog cilja, uključujući i spoljne poslove."
Nova, ojačana Evropska strategija za osobe s invaliditetom (European Disability Strategy) koja je osnova za sprovođenje Konvencije UN je trenutno u pripremi. Uzeće u obzir izazove koji proističu iz krize COVID-19 i njene ekonomske i socijalne posljedice.
Izvor: Evropska komisija (ec.europa.eu)
Prevela s engleskog: Marina Đurović
