Prema vodećim vijestima i istraživačkim radovima, koronavirus je najopasniji za starije osobe i za one koji imaju hronične bolesti. Ne postoji veća vjerovatnoća da osobe s invaliditetom budu zaražene virusom ali ipak stalno podsjećaju smrtnost je najveća kod onih čije je zdravstveno stanje oslabljeno ili nemaju dovoljno jak imunološki sistem, a mnogi od tih ljudi zapravo jesu osobe s invaliditetom.
Koronavirus izlaže riziku osobe s invaliditetom i one osobe s hroničnim stanjima na više načina. Vjerovatnoća je da imaju manje prihoda i da su izloženi siromaštvu, što znači da će na njih virus imati ekonomski uticaj, naročito ako nemaju uslove za plaćeno bolovanje ili za zalihe hrane.
Osobama koje imaju hroničnu ili autoimunu bolest, potrebna je kontinuirana medicinska njega, na koju neminovno utiču ograničenja i zatvaranja zdravstvenog sistema. Takođe, pandemija ima ozbiljan uticaj na mentalno zdravlje, naročito kad su u pitanju osobe s respiratornim problemima i dijabetesom.
Osim toga, kako autorka Laren Naten Lejn (Lauren Nathan-Lane ) ističe za sredstva za dezinfekciju, dok većina pravi zalihe, šta preostaje onima kojima su te zalihe zaista potrebne? „Koja je svrha da perem ruke 20 puta na dan, ako nemam čime da očistim kolica ili štap?“ , pita Lauren.
Kao što aktivisti za prava osoba s invaliditetom proteklih nedjelja naglašavaju, nije prijatno ponavljati da ste u ranjivoj grupi, a istovremeno se ostatak društva uvjerava izjavama da virus ubija samo one koji su krhki, stari i hronično bolesni. Iako su izloženi riziku i svim navedenim dodatnim komplikacijama, osobe s invaliditetom i hroničnim stanjima isključene su iz mnogih rasprava o virusu, a istovremeno nam se govori da će se većina ljudi oporaviti.
Kao odgovor na to, pokrenut je haštag #HighRiskCovid19 od strane zajednica OSI, kako bi se povećala vidljivost visokorizičnih grupa i kako bi se društvo edukovalo. Mnogi od podijeljenih postova služe kao podsjetnici da izlaskom napolje i odbijanjem da prihvate uslove distance, izlažu riziku osobe koje žive s karcinomom, multiplom sklerozom, cističnom fibrozom, lupusom, bolestima bubrega itd..
Aktivisti za prava osoba s invaliditetom koriste ovaj trenutak da istaknu da osobe bez invaliditeta, koji su u radnom odnosu i stabilnog zdravlja možda prvi put doživljavaju ono što osobe s invaliditetom i hroničnim bolestima neprekidno prolaze: od ograničenog pristupa javnim servisima, do mentalne napetosti koja se javlja u izolaciji.
Jedna od aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom iz Bristola primjetila je da je tokom posljednje nedjelje dobila više ponuda da joj se dostavi hrana nego u proteklih 18 godina.
Socijalni model objašnjava da invaliditet sam po sebi nije ograničavajući faktor, nego je to nedostatak društvenih mogućnosti za one koji drugačije funkcionišu, kao i negativni stavovi prema invaliditetu. Mnogi ljudi ističu kako uticaj koronavirusa jasno ilustruje ovu ideju.
Šteta što su osobe bez invaliditeta morale iskusiti uskraćivanje prije nego što su razmišljale o tome kako one stalno utiču na osobe s invaliditetom. Jedna pozitivna stvar izbijanja pandemije koronavirusa je da će se možda ljudi preispitivati položaj i prava OSI. Rekosmo, možda.
Prvo, kaže Čaris Hil (Charis Hill) važno je da poslodavci zapamte da osobe s invaliditetom već decenijama zahtijevaju mogućnost rada od kuće. Ovu situaciju možemo iskoristiti kao priliku za zapošljavanje osoba s invaliditetom, da kreiramo politike rada na daljinu koje će trajati i nakon pandemije. Mnoge osobe s invaliditetom nemaju mogućnost da rade jer poslodavci imaju barijere. Mi smo profesionalci i u radu od kuće.
Drugo, moramo da promjenimo obrasce ponašanja i da ne gubimo iz vida kako pristupamo osobama s vidljivim i nevidljivim invalidnostima.
Treće, možemo promjeniti način razmišljanja. Pitajte osobe s invaliditetom kako ih možete podržati. Ovo je trenutak u stvari kada kao društvo mnogo toga možemo naučiti iz iskustava osoba s invaliditetom: kako se nositi sa izolacijom, kako svjesno razmišljati o svom zdravlju i zdravlju drugih ljudi.
Izvor: https://www.dazeddigital.com/
Prevela s engleskog i pripremila: Elmira Redžepagić
