Osnovna ljudska potreba je potreba za preživljavanjem. Voda, vazduh, svijetlo, hrana, san, dom i drugo potrebni su nam da bismo preživjeli, rasli i razvijali se, i konačno održavali ljudsku vrstu.
Uz ove FIZIOLOŠKE potrebe, postoje i one PSIHOLOŠKE koje nam pomažu da budemo srećnii i zadovoljni, osnaženi i ispunjeni, samopouzdani, da dostižemo svoje ciljeve, razvijamo se u zrele i odgovorne ljude. Koje su to naše psihološke potrebe? Iako se autori mogu razlikovati u načinima podjele potreba, kako ih imenuju i opisuju njihov međusobni odnos (npr. jesu li one u hijerarhiji ili predstavljaju mozaik jednako važnih komponenti), saglasni su da ih svi ljudi imaju te da se razlikujemo u načinima njihovog zadovoljavanja.
Među psihološkim potrebama ubrajamo potrebu za LJUBAVLJU I PRIPADANJEM koju ostvarujemo skroz (porodične, rodbinske, prijateljske, intimne, kolegijalne i profesionalne) odnose i kontakte s drugim ljudima. Ono nam predstavlja važan resurs u svakodnevnom funkcionisanju, a posebno u zahtjevnim trenucima i životnim nedaćama. Zatim tu je potreba za SIGURNOŠĆU te ona za MOĆI I UVAŽAVANJEM. Često njihovo zadovoljavanje vežemo uz ostvarenja u školi, dobre rezultate u aktivnostima kojima se bavimo, nova znanje i vještine, učenje, realizovane ciljeve. Dalje, nikako ne smijemo zaboraviti potrebu za SLOBODOM koja uključuje i imati mogućnost činiti izbore, donositi odluke i preuzeti odgovornost te potrebu za ZABAVOM I IGROM.
Možda nam je u prethodnom razdoblju bilo teško zadovoljiti sve svoje potrebe ili ih ostvariti na način kako smo to uobičajeno činili, vjerovatno smo bili i u situacijama da su nam se one nekako međusobno sukobljavale (na primjer, kako poštovati pravilo distance te istovremeno biti blizu drugim ljudima), u određenim trenucima smo značajnu prednost morali dati pojedinoj potrebi (poput one za sigurnošću i voditi računa o svome zdravlju) ili se usmjeriti na osnovne fiziološke potrebe. Da, priznajemo, bilo je izazovno zadovoljavati svoje potrebe u okolnostima nastalim uslijed pandemije.
Potrebe možemo zadovoljavati u REALNOM I VIRTUELNOM SVIJETU, ali nikako ne smijemo zaboraviti na BALANS između ta dva okruženja.
I, da, sada dolazimo do još jednog izazova! Bili smo u periodu kada su nam električni uređaji predstavljali svojevrsni „prozor u svijet“ – učestvovali smo u online nastavi, komunicirali s dragim ljudima preko društvenih mreža, vježbali i meditirali uz pomoć raznih aplikacija, bake i djedove posjećivali video-pozivima… Dosta vremena smo provodili „pred ekranima“ i oni su nam pomogli u zadovoljavanju svojih psiholoških potreba.
Ali, dobra vijest je da, u trenutnim okolnostima, možemo napraviti maleni odmor, odmoriti se od uređaja i veći naglasak staviti na STVARNO – OFFLINE – IZVANMREŽNO okruženje. Iako nastava na daljinu i izvršavanje školskih zadataka zahtijeva da dio dana provedemo u virtualnom okruženju, vrijeme za opuštanje, zabavu i slobodne aktivnosti možemo organizovati na drugačiji način.
Razmislite… Na koji način možete zadovoljavati svoje potrebe u REALNOM SVIJETU i u trenutnim okolnostima? Dali smo svoje predloge u nastavku, ali vas pozivamo da ih dopunite vlastitim idejama. Pri tome budite kreativni i dosjetljivi!
1. Preskočimo dopisivanje preko aplikacija i društvenih mreža te priuštimo sebi (konačno) komunikaciju „licem u lice“ s prijateljima. Zasigurno imate bezbroj tema za razgovor! A imajte na umu, ljekoviti učinak ima i zagrljaj! Otiđite zajedno u šetnju ili napravite tjelovježbu, organizujte piknik, ponovite nastavno gradivo na klupici u parku, podijelite svoja iskustva tokom trajanja karantina... Naravno, ovo kad mjere distanciranja prođu. A to svi jedva čekamo.
2. Način kako ćemo strukturirati radni dan, napraviti plan učenja, rasporediti svoje vrijeme te preuzeti odgovornost za svoj napredak i ostvarenje zadanih ciljeva, svakako ide u prilog zadovoljavanju potrebe za slobodom. A i osjećamo se dobro i uspješno nakon izvršenih zadataka.
3. S ukućanima provedite vrijeme u razgovoru i zajedničkim aktivnostima. Igrajte društvene igre, okupite se, organizujte „porodičnu kino projekciju“, izazovite ih na nadmetanje u sportskim disciplinama na svježem vazduhu, osmislite zabavni kviz…
4. Opustite se uz knjigu, slušajte muziku, rješavajte ukrštenice ili mozgalice, meditirajte, vodite dnevnik, napišite pjesmu ili neku anegdotu…
5. Savladavanje novih vještina, učenje, otkrivanje nepoznatih potencijala doprinosi našem samopouzdanju. Okušajte se u nepoznatim područjima, pronađite novi hobi, postavite sebi izazove… Na primjer, upustite se u kulinarske pustolovine, preuredite sobu, složite album porodičnih fotografija, napravite porodični leksikon ili spomenar, postavite rekord u trčanju ili vožnji biciklom..
Materijal je preuzet iz dokumenta Potrebe – Kako ih zadovoljiti i biti u balansu?, izrađen od strane Centra za rehabilitaciju ERF-(Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), Hrvatska
