U nastavku vam donosimo predloge za vježbanje kod kuće koje je dao trener Adnan Maljević za portal Radiosarajevo.ba u namjeri da edukuje mlade ljude i njihove roditelje, i na taj način umanji negativne efekte koje donosi smanjena fizička aktivnost.
Radiosarajevo.ba: Kakve posljedice je imala zabrana kretanja na zdravlje mladih ljudi?
Maljević: Vrlo jednostavno, ukoliko se ne krećemo kvalitetno i dovoljno, počinjemo gubiti kvalitetno mišićno tkivo (nastupa atrofija mišića). To za posljedicu ima promjene u procesu varenja i potrošnji kalorija (metabolizam), i rezultirati akumulacijom masnijeg tkiva. Osim toga, gubitak mišića znači i slabljenje mišićno-koštanog sistema u tijelu, što se može, naročito zbog pretjeranog sjedenja u kućnim uslovima, odraziti i na bolove u zglobovima, primarno u kičmenom stubu, ali i u kukovima, koljenima i vratu. Nadalje, postoji velika opasnost da, kada zabrana jednom prestane, mladi ljudi, u namjeri da nadoknade propuštene aktivnosti, pretjeraju sa obimom ili intenzitetom vježbanja i time uzrokuju povrede. U tom smislu, danas, više nego ikada, časovi tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja, koji se održavaju online (onlajn), i dodatne fizičke aktivnosti, imaju izuzetno veliki značaj.
Radiosarajevo.ba: Dobili smo informaciju da nastavnici tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja određenog broja osnovnih i srednjih škola, između ostalog, učenicima šalju i naše programe vježbanja. To je, svakako, dobra vijest. Vi pravite razliku između pojmova „fizičke aktivnosti“ i časova „tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja“ – i koja je razlika između ova dva pojma?
Maljević: Fizička aktivnost je malo širi pojam i obuhvata različite oblike kretanja, koji nisu nužno planirani sa ciljem usvajanja posebnih znanja i vještina kroz jasno definisane programe. Časovi tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja (koji su takođe oblik fizičke aktivnosti), sa druge strane, su sastavni dio dugogodišnjeg, planiranog razvoja određenih sposobnosti i vještina, prilagođen različitim uzrastima, sa jasno definisanim ishodima učenja.
Fizičke aktivnosti se, u pravilu, dešavaju van školskih rasporeda i mnogo su usklađenije sa interesima mladih osoba (što nije nužno slučaj sa školskim časovima tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja), spontane su i zabavnije su. Zato ih mladi više preferiraju.
Fizička aktivnost treba biti zabavna i usklađena sa interesima mladih osoba
Radiosarajevo.ba: Može li se ta razlika iskoristiti kako bismo motivisali tinejdžere da budu fizički aktivniji?
Maljević: Naši tinejdžeri, kao i drugi tinejdžeri širom svijeta, ulaskom u to životno doba gube interes za mnoge stvari, a za časove fizičkog i tjelesnog obrazovanja naročito. Tinejžerske godine su specifične po mnogo čemu, a naročito po tome što tinejdžeri ne vole da im se govori šta da rade. Zato, smatram, mlade (ali i sebe) treba kontinuirano podsjećati na pozitivne efekte pojačane fizičke aktivnosti.
Uz to, potrebno im je ostaviti mogućnost da biraju, da oni odluče, jer, za nas kao roditelje je najvažnije da se djeca kreću. A za njih je važno da imaju mogućnost izbora. Naš doprinos tome su ideje za vježbanje, koje redovno objavljujemo na portalu. Uloga ili zadatak roditelja ogleda se u tome da, eventualno, stave na raspolaganje neku minimalnu opremu i da imaju razumijevanja za rasporede unutar kojih bi tinejdžeri realizovali svoje željene/odabrane fizičke aktivnosti. U slučaju da žele vježbati, mi im nudimo ideju kako bi to mogli uraditi u kućnom ambijentu.
Ako želimo da djeca vježbaju, moramo imati razumijevanja za njihove lične rasporede i želje.
Izvor: www.cazin.net
