Treći Komitet: Sa djecom u većem riziku od teških kršenja prava – Unaprijediti zaštitne režime

U ostvarivanju dječjih prava povećana internet konekcija pomaže, ali sofisticirane tehnologije predstavljaju rizik od zlostavljanja i seksualne eksploatacije.

Širom svijeta, djeca na mreži i van mreže sve su podložnija ozbiljnim kršenjima ljudskih prava zbog globalnih sukoba i klimatske krize, čuo je danas Treći komitet (socijalni, humanitarni i kulturni) koji je započeo svoju raspravu o pravima djece.

Informišući Komitet, Virdžinija Gamba (Virginia Gamba) specijalna predstavnica generalnog sekretara za djecu i oružane sukobe, rekla je da su Ujedinjene nacije 2022. potvrdile 27.180 teških prekršaja nad djecom, od kojih su ubijanje, sakaćenje, regrutovanje i korišćenje djece, otmice i uskraćivanje humanitarnog pristupa i dalje najveća kršenja. Što je još gore, obrazovanje je na udaru, nastavila je ona, ističući porast napada na škole i bolnice od 112 odsto u poređenju sa 2021. Takođe, ona je upozorila da erozija međunarodnog okvira zaštite predstavlja ozbiljnu prijetnju pravima djece.

Predstavnici zemalja su imali u nastavku interaktivni dijalog, a delegat Ukrajine je osudio zločine Moskve nad ukrajinskom djecom. Kao odgovor, predstavnik Ruske Federacije je rekao da je situacija u Ukrajini pretvorena u ispolitizovanu klevetničku kampanju protiv nje. U međuvremenu, predstavnik Jermenije je pitao koje korake će Gamba preduzeti da se pozabavi teškim kršenjima djece iz Nagorno-Karabaha od strane Azerbejdžana, koji je uzvratio optužbom da Jermenija decenijama regrutuje djecu u svoje oružane snage.

Manuel Fontain (Manuel Fontaine) specijalni savjetnik za prava djeteta, iz Kancelarije izvršnog direktora UNICEF-a, govoreći u ime Ketrin Rasel (Ketrin Rasel) izvršne direktorke UNICEF-a, predstavio je izvještaj generalnog sekretara o pravima djeteta, napominjući da je to podsjetnik kako su životi i prava sve više povezani sa digitalnim okruženjem. Iako, s druge strane povećanje ima potencijal za dalje ostvarivanje prava djeteta, digitalni jaz i razvoj novih digitalnih tehnologija je povećao rizik od izloženosti djece štetnom sadržaju i seksualnoj eksploataciji.

Mama Fatima Singhat (Mama Fatima Singhateh) specijalna izvjestiteljka za prodaju i seksualnu eksploataciju djece, istakla je volonterski turizam, u kojem putnici volontiraju na turističkim tržištima bez ikakvog nadzora ili provjere kriminalne prošlosti, što dovodi do širenja eksploatacije i seksualnog zlostavljanja djece. Navodeći da, vlade i druge zainteresovane strane treba da uvedu mjere za zabranu korišćenja nekvalifikovanih i neobučenih volontera u ustanovama za brigu o djeci, i da regulišu turističku industriju privatnog sektora, kao i da kazne agencije i turističke kompanije koje pružaju usluge volonterskog turizma za profit bez provjere volontera. „Rješavanje seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece u turističkom sektoru neophodno je kako bi se osiguralo da svi oblici turizma budu inovativni, odgovorni i održivi.“

Tokom opšte debate Komiteta, delegati su istakli i prepreke koje digitalna podjela predstavlja za obrazovanje, pozivajući na srednji način da se djeci omogući pristup internetu, istovremeno ih štiteći od prijetnji na mreži.

Delegat Tunisa, govoreći u ime Afričke grupe, rekao je da su, zbog njihovog ograničenog pristupa internetu, afrička djeca najteže pogođena među zemljama u razvoju tokom pandemije COVID-19, naglašavajući potrebu da se podrže napori za ostvarivanje održivog razvoja.

Iz druge perspektive, delegat Nepala je izrazio zabrinutost zbog povećanog maltretiranja putem interneta i seksualne eksploatacije u digitalnom prostoru, dok je omladinski delegat iz Meksika pozvao vlade i druge zainteresovane strane da mladim ljudima omoguće pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama i bezbjednom okruženju kod kuće.

U nastavku, delegat Jamajke, govoreći u ime Karipske zajednice (CARICOM) istakao je da će se ovogodišnja rezolucija o pravima djeteta fokusirati na prava i bezbjednost djece u digitalnom okruženju. Diskusije oko rezolucije će se fokusirati na izazove koje predstavlja neprikladan sadržaj na mreži, smanjenje osjetljivosti djece na neprikladno ponašanje, privatnost podataka, maltretiranje putem interneta i borba protiv dezinformacija.

S druge strane, predstavnik Katara je napomenuo da njegova aplikacija Pomozi mi (Help Me) omogućava djeci da zatraže pomoć preko svojih mobilnih telefona kada se nađu u nezgodnoj situaciji.

Interaktivni dijalozi – djeca i oružani sukobi

Ujutru, Treći komitet je saslušao eksperte i direktore Ujedinjenih nacija koji su govorili o pravima djece, nakon čega su uslijedili interaktivni dijalozi. Izlagači su bili Virdžinija Gamba (Virginia Gamba) specijalna predstavnica generalnog sekretara za djecu i oružane sukobe Najat Mala Mdžid (Najat Maalla M’Jid) specijalna predstavnica Generalnog sekretara za nasilje nad djecom i Manuel Fontajn (Maunel Fontaine) specijalni savjetnik za prava djeteta. Iz Kancelarije izvršnog direktora UNICEF-a.

Gospođa Gamba, izvijestila je Komitet da su Ujedinjene nacije 2022. potvrdile 27.180 teških prekršaja nad djecom, od kojih su uslijedila ubistva i sakaćenja, kao i regrutovanje i korišćenje djece, praćene otmicom i uskraćivanjem humanitarnog pristupa. Obrazovanje je na udaru, dodala je ona, ukazujući na porast napada na škole i bolnice od 112 odsto u odnosu na 2021, izražavajući zabrinutost zbog rizika i ranjivosti raseljene djece, a posebno poremećenog pristupa zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, gdje je naglasila kritičnost prikupljanja podataka i najavila predstojeće pokretanje namjenskih studija o uticaju oružanih sukoba nad djecom s invaliditetom i klimatske nesigurnosti za djecu pogođenu oružanim sukobom.

Ističući važnost partnerstva za ispunjenje svog mandata, ona je istakla Memorandum o razumjevanju sa UNESCO-m (Memorandum of Understanding with the United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO)) za razmjenu stručnosti o obrazovanju u reintegraciji djece pogođene sukobima, kao i nekoliko konsultacija sa civilnim društvom i akademske zajednice. Opisujući svoje posjete Kolumbiji, Etiopiji, Izraelu i Državi Palestini, Mozambiku, Ukrajini i Ruskoj Federaciji, ona je istakla podršku pruženu vladama i regionalnim organizacijama u određivanju konkretnih načina za sprečavanje i okončanje kršenja. U nastavku je dalje dodala da je 2022. angažovanje Ujedinjenih nacija u sukobu dovelo do oslobađanja 12.460 djece u konfliktnim područjima.

Podsjećajući da sve osobe mlađe od 18 godina imaju pravo na zaštitu predviđenu Konvencijom o pravima djeteta, ona je upozorila da erozija međunarodnih okvira zaštite predstavlja ozbiljnu prijetnju pravima djece, posebno onih između 13 i 18 godina. , često tretirani kao odrasli ili podvrgnuti mjerama protiv terorizma. „Ponavljam potrebu da se bolje pozabavim zaštitom djece u vezi sa humanitarnim/mirom i razvojem/ljudskim pravima”, rekla je ona, dok je zatražila podršku država članica da procjene mogućnost organizovanja konferencije svih država članica Ujedinjenih nacija o zaštiti, prevenciji i potrebama reintegraciji djece i oružanih sukoba u svim njegovim aspektima.

U nastavku dijaloga, delegati iz zemalja su razmjenjivali mišljenja o tretmanu djece u zonama sukoba, dok su drugi osudili nasilje nad djecom u zonama sukoba širom svijeta i zatražili smjernice od Specijalnog predstavnika za smjernice.

Predstavnik Malezije izrazio je zabrinutost zbog teških prekršaja na okupiranim palestinskim teritorijama, ističući da su mnoga od šest teških prekršaja koje je navela Gamba počinjena i da je došlo do porasta nasilja od 2022, gdje je i upitao kako se mogu smanjiti tako teški prekršaji.

U nastavku, predstavnik Jemena je upitao planira li Specijalni predstavnik preduzeti korake da osudi postupanje prema djeci na okupiranim palestinskim teritorijama, napominjući da akcije, a ne prijavljivanje, pomažu djeci.

S druge strane, predstavnik države Palestine upitao je kako države članice mogu osigurati da mandat gospođe Gamba ne predstavlja samo prikupljanje podataka, napominjući sa žaljenjem da Izrael nije na listi zemalja koje su počinile teška kršenja nad djecom, gdje je naglasila da kontinuirani nedostatak odgovornosti i smirivanja se mora okončati.

Predstavnik Estonije, govoreći u ime nordijsko-baltičkih država i u svom nacionalnom svojstvu, napomenuo je da je Ruska Federacija u izvještaju gospođe Gamba navedena kao počinitelj teških kršenja, uključujući i silovanje djece. Ističući deportaciju ukrajinske djece iz Moskve na svoju teritoriju, on je upitao da li je Ruska Federacija potpisala zajednički akcioni plan ili je izrazila bilo kakvu namjeru da to učini.

Predstavnik Rumunije izrazio je zabrinutost zbog porasta napada na škole i bolnice od 112 posto, žaleći se na njihovu metu. Zemlja je uložila napore da integriše raseljenu ukrajinsku djecu u škole, ali neki više vole online školovanje koje nudi Ukrajina.

Predstavnik Ukrajine rekao je da su zločini Ruske Federacije nad ukrajinskom djecom u njenom agresorskom ratu najstrašniji pokazatelj toga, naglašavajući posvećenost Ukrajine djeci otetoj na inicijativu Moskve. Ona je ponovila poziv zemlje da ispuni svoje obaveze prema međunarodnom pravu.

Delegat Ruske Federacije je izrazio podršku mandatu gospođe Gamba, ali  i neslaganje da se njegova zemlja uvrsti na listu zemalja koje čine teška kršenja, tvrdeći da su politizovane. Zemlja vodi računa da spriječi štetu po bolnicama i školama, dodao je on, napominjući da je situacija u Ukrajini transformirana kao ispolitizirana kampanja klevetanja Ruske Federacije.

Predstavnik Hrvatske je napomenuo da međunarodni instrumenti nisu bili dovoljni za zaštitu djece u situacijama sukoba, tražeći najbolje prakse kako bi države podržale da poštuju svoje obveze prema njima, gdje je delegat Japana pitao kako pomladiti primjenu Konvencije o pravima djeteta, uključujući i Opcioni protokol o učešću djece u oružanim sukobima, jer je žalosno što se zanemaruju obaveze prema takvim instrumentima.

Predstavnik Nigerije je napomenuo da je njegova zemlja bila u skladu sa svojim zakonima u vezi sa pravima djeteta, navodeći da su tvrdnje o teškim kršenjima u izvještaju gospođe Gamba prejake, ističući da Nigerija visoko poštuje prava djece.

Predstavnik Pakistana izrazio je duboku zabrinutost zbog teških povreda djece koje su počinile indijske snage sigurnosti u okupiranom Kašmiru, gdje se i požalila da situacija ostaje nepromijenjena. U nastavku, indijski delegat je odbacio pakistanske komentare kao potpunu neistinu i ponovio podršku zemlje zaštiti djece u oružanim sukobima.

Predstavnik Jermenije pitao je koje će korake gospođa Gamba poduzeti da se pozabavi teškim kršenjima djece u regionu Nagorno-Karabaha koja su pretrpjela blokadu i sukob. Odgovarajući, azerbejdžanski delegat je napomenuo da je Jermenija nezakonito regrutovala djecu u svoje oružane snage više od jedne decenije i upitao koje mjere se mogu poduzeti da se takvo regrutovanje spriječi.

Kao odgovor, gospođa Gamba je rekla da države treba da osude sva kršenja nad djecom i poduzmu korake da ih kriminalizuju kako bi spriječile nekažnjivost i ponavljanje. Ona je istakla da su promjene u zakonodavstvu neophodne kako bi se zaštitila djeca u zonama sukoba. Čini se da je međunarodna zajednica potpuno zaboravila Konvenciju o pravima djeteta, požalila se ona, ističući važnost njezine ratifikacije za zemlje koje to još nisu učinile, kao i njen Fakultativni protokol. Napomenula je da će planirana kampanja podizanja svijesti staviti djecu u centar naglašavajući kako bi željeli da se njihova prava ostvaruju. Zaista, razočaravajuće je što u mnogim raspravama o svjetskim krizama riječ „djeca" izostaje, rekla je ona, naglašavajući da ih treba uključiti u sve razgovore oko sukoba i kriza. Međutim, riječi nisu dovoljne, rekla je – potrebna je akcija. Osvrćući se na druge dobre prakse, ona je rekla da će bilateralni angažman dovesti do dijaloga koji može dovesti do konkretnih akcija i naglasila potrebu da se Fakultativni protokol o učešću djece u oružanim sukobima obnovi. Konstatujući njen kontinuirani angažman sa Ruskom Federacijom kroz praćenje, pozvala je tu zemlju da UNICEF-u odobri pristup toj zemlji.

Nasilje nad djecom

Najat Mala Mdžid, specijalna predstavnica Generalnog sekretara za nasilje nad djecom, iznoseći nalaze o zaštiti djece u kontekstu putovanja i turizma, naglasila je da je potrebna obnovljena i relevantna agenda za djelovanje koje promoviše održivost u najširem smislu. „Održivo znači biti zeleno. Održiv znači biti inkluzivan. Održiv znači poštovanje lokalnih kultura i osnaživanje zajednica. Ali to, takođe, znači biti bezbjedan za djecu”, rekla je ona. Napomenula je da je više od 960 miliona turista putovalo u inostranstvo 2022, upozoravajući da ova povećana globalna mobilnost sa sobom nosi i veće rizike za djecu. „Kao što se broj turista i putnika širom svijeta povećava, a oblici turizma i putovanja razvijaju, raste i ranjivost djece na nasilje“, rekla je. “Prekršitelji, eksploatatori i trgovci ljudima koriste ove ranjivosti da počine nasilje nad djecom.”

Kao odgovor, potrebna je revitalizirajuća akcija više nego ikada, oslanjajući se na jake temelje međunarodnih i nacionalnih pravnih standarda koji su već na snazi, rekla je ona. „Postoje dinamična partnerstva sa više zainteresovanih strana koja rade na ovom pitanju. Ali promjene se ne dešavaju brzinom ili razmjerom koji je potreban”, rekla je ona. Države moraju doneti zakone i politike koje čine preduzeća u sektoru putovanja i turizma odgovornim – uključujući kompanije za informacione i komunikacione tehnologije (ICT) – i obavezuju ih da sprovode pažnju o pravima djeteta u svojim operacijama i lancima vrijednosti. Mora postojati međusektorski pristup, jer zaštita djece nadilazi nacionalne turističke vlasti i uključuje, između ostalog, sektore za provođenje zakona, rad, pravosuđe, dječju i socijalnu zaštitu. Treba ojačati efikasnu koordinaciju i razmjenu informacija unutar i preko granica.

Osim toga, akcija mora biti zasnovana na stavovima i iskustvima djece, rekla je. U nizu dijaloga sa više od 500 djece širom svijeta, naglasili su važnost informisanosti i osnaživanja za suočavanje s rizicima nasilja; izgraditi i ojačati dječje mreže i vršnjačku podršku; osigurati djelovanje i odgovornost kako bi se državama, institucijama i industriji moglo vjerovati; i da osigura efikasnu prevenciju, zaštitu i upućivanje. U zaključku je naglasila da sektor putovanja i turizma može djelovati kao akcelerator održivog razvoja, s ljudima i planetom u svojoj srži. „Može pružiti prilike za pravedan, inkluzivan rast i pristojan rad koji se bavi osnovnim uzrocima nasilja i eksploatacije. Može pomoći u izgradnji i jačanju integrisanih, kvalitetnih usluga koje su potrebne djeci i porodicama da bi spriječili i odgovorili na nasilje, kako na mreži tako i van mreže. Ali da bismo sve to postigli, moramo ići dalje i brže kako bismo osigurali da je sektor putovanja i turizma zaista održiv, sa zaštitom djece u svojoj srži.”

U interaktivnom dijalogu, delegati su istakli složene efekte savremenih kriza, zajedno sa visokom mobilnosti i digitalizacijom koje nadilaze geografske granice i čine putovanja i turizam plodnim tlom za ovu vrstu ranjivosti. U vezi s tim, izaslanica Izraela je detaljno opisala pravni okvir i procedure svoje vlade za borbu protiv eksploatacije djece, uz stroge propise kao što je provjera volontera koji rade sa ranjivom populacijom. Pitala je specijalnog predstavnika o najboljim praksama koje države članice mogu primijeniti kako bi podigle svijest kada se suoče sa ovim prijetnjama.

Na sličan način, predstavnica Filipina je podsjetila da je njena vlada donijela zakone za kažnjavanje seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece na internetu. Ukazala je i na nacionalni akcioni plan za djecu s invaliditetom kako bi se osigurala njihova zaštita od nasilja. Zatim je pitala o mogućnosti da postoji ombudsman za djecu ili sličan mehanizam za djecu.

Belgijski delegat, izražavajući duboku zabrinutost zbog seksualne eksploatacije, rada djece i trgovine ljudima, naglasio je potrebu da se spriječi nasilje nad djecom, uključujući i podizanje svijesti o njihovoj seksualnoj eksploataciji.

Brazilska delegatkinja je rekla da je, prema krivičnom zakonu njene zemlje, pokušaj seksualnog iskorištavanja djece zločin. Zatim je detaljno iznijela instrumente politike svoje vlade kako bi se unaprijedila zaštita djece u kontekstu putovanja i turizma.

Predstavnik Malezije je, napominjući da se njegova zemlja oslanja na turizam, prepoznao da se moraju postaviti čvrsti temelji kako bi se osigurala zaštita djece od svih oblika nasilja, uključujući i onlajn.

Predstavnik Ruske Federacije je u međuvremenu odbacio optužbe da je njegova zemlja nezakonito uklonila ukrajinsku djecu. Umjesto toga, pokrenula je mjere za dobrovoljno evakuaciju djece, zajedno sa njihovim porodicama, spašavajući ih od granatiranja ukrajinskih oružanih snaga, koje koriste zapadno oružje za napade na civilna mjesta.

Gospođa Mdžid je odgovorila da jedno od šest djece živi u ekstremnom siromaštvu, dok socijalnu zaštitu koristi samo 26,4 posto djece širom svijeta. Osvrćući se na putovanja i turizam, ona je naglasila potrebu da se osigura pristup pravdi i da se okonča nekažnjivost. Takođe, ključno je uključiti privatni i javni sektor, rekla je ona, ističući važnost dobrovoljnog kodeksa ponašanja. Što se tiče Globalnog digitalnog dogovora — koji će biti usvojen sljedeće godine — rekla je da bi on trebao osigurati da se razmotre pitanja zaštite djece.

Prava djevojčica

Gospodin Fontajn predstavio je izvještaj generalnog sekretara o pravima djeteta. Napomenuo je da puni obim dječjih prava - građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna - mora dobiti jednaku pažnju. „Izvještaj generalnog sekretara o pravima djeteta podsjetnik je na to kako su životi i prava djece sve više povezani s digitalnim okruženjem, i to u mlađoj dobi nego ikada prije.” Digitalno okruženje ima „ogromni potencijal" za ostvarivanje prava djece, kao što je pomoć digitalnoj inkluziji djece s invaliditetom i omogućavanje djeci pogođenoj humanitarnom krizom da brže i efikasnije nađu podršku, rekao je. Međutim, izvještaj je, takođe, otkrio kontinuirani digitalni jaz.

„Previše djece - posebno djevojčica, onih koji žive u ruralnim područjima, onih iz siromašnijih sredina i onih koji su pogođeni humanitarnim krizama - ima ograničen ili nikakav pristup digitalnom okruženju", nastavio je. Dalje, brzo usvajanje i razvoj novih digitalnih tehnologija u mnogim slučajevima je povećao rizik od izlaganja djece štetnom sadržaju mržnje i omogućio nove načine za vršenje nasilja nad djecom, upozorio je. Kao odgovor, potrebna je usklađena akcija država kako bi se prevazišla digitalna isključenost, kako bi se osigurala usklađenost svih aspekata digitalnog okruženja s međunarodnim standardima ljudskih prava i principima prava djeteta, te kako bi se osiguralo da poslovni sektor poštuje prava djece u digitalnom okruženju.

U međuvremenu, izvještaj generalnog sekretara o djevojčicama predstavlja oštru sliku, rekao je on. Pandemija COVID‑19 imala je razoran uticaj na djevojčice širom svijeta, posebno adolescentice, a posebno one koje već žive u ranjivim okolnostima. To je izazvalo, između ostalog, najveći poremećaj u obrazovanju u istoriji – pojačavajući barijere u obrazovanju djevojčica, posebno za djevojčice adolescentice. To je, takođe, povećalo nesigurnost hrane širom svijeta, što je nesrazmjerno povećalo pothranjenost među ženama i djevojčicama, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, kao i negativan uticaj na njihovo mentalno zdravlje. Kao rezultat pandemije i drugih istovremenih globalnih šokova, očekuje se da će se pojava i dječijih brakova i sakaćenja ženskih genitalija dugoročno povećati, rekao je. Dok su se neki napori za oporavak od pandemije izričito fokusirali na djevojčice, izvještaj poziva na dalje ulaganje u zakonodavne, političke i programske intervencije koje se posebno fokusiraju na promociju i zaštitu prava djevojčica. Takve akcije uključuju povećanje multisektorske koordinacije; mobiliziranje javnih budžeta kako bi se garantovala kvalitetna zdravstvena zaštita i usluge mentalnog zdravlja za djevojčice; i jačanje ulaganja u sisteme zaštite djece, uključujući i humanitarne ustanove.

Kada se otvorila riječ za pitanja i komentare, predstavnik Bangladeša, izražavajući zabrinutost zbog značajnog broja djece pogođene zastojima u učenju uzrokovanim pandemijom i klimatskim promjenama, upitao je kako UNICEF planira pomoći zemljama u njihovim naporima da djecu vrate u škole i zaštititi dobrobit djece koja su raseljena ili ostavljena beskućnicima kao rezultat klimatskih promjena.

Predstavnik Ukrajine je istakao dubok uticaj rata na 7,5 miliona djece u Ukrajini, uključujući značajna raseljavanja i psihičke traume, i zatražio od UNICEF-a stalne napore da ublaži patnje ukrajinske djece izazvane ruskom agresijom, uključujući olakšavanje identifikacije, praćenja i ujedinjenja ukrajinske djece koju prisilno i ilegalno drži Rusija.

Predstavnik Poljske izrazio je uzbunu zbog pada pokrivenosti vakcinacijom djece zbog poremećaja uzrokovanih pandemijom COVID-19 i upitao kako UNICEF može stupiti u partnerstvo s vladama kako bi ojačao programe vakcinacije djece.

Predstavnik Kine je izrazio priznanje zbog UNICEF-ovog strateškog plana za period od 2022. do 2025. i izrazio nadu da će Fond aktivno odgovoriti na potrebe zemalja tokom njegove implementacije.

Predstavnik Grčke, ukazujući na njen sedmi mandat u Izvršnom odboru UNICEF-a, zamolio je specijalnog savjetnika da podijeli uvid u to što države članice mogu učiniti da podrže napore u zatvaranju digitalnog rodnog jaza za djevojčice.

Predstavnik Evropske unije, u svojstvu posmatrača, napomenuo je da, uprkos napretku u unaprjeđenju rodne ravnopravnosti, ostaju značajne prepreke za djecu, posebno djevojčice, u pristupu kvalitetnom obrazovanju i zaštiti. Izazovi kao što su dječiji brakovi, štetne prakse, zdravlje menstruacije, stigma i rodno zasnovano nasilje i dalje utiču na njihovu dobrobit. Predstavnik je dalje pitao specijalnog savjetnika kako države članice mogu podržati UNICEF da osiguraju da se Ciljevi održivog razvoja (SDG) isporuče za djecu i sa djecom.

Predstavnik Malezije, naglašavajući duboki učinak pandemije COVID-19 na djevojčice, upitao je o najboljim praksama za sprječavanje dječjih brakova.

Naglašavajući kritičnu ulogu UNICEF-a u dobrobiti miliona djece zahvaljujući njegovom humanitarnom i razvojnom mandatu, predstavnik Maroka pozvao je UNICEF da zadrži svoj fokus na inovacijama, posebno s fokusom na mlade djevojke, koje se suočavaju s izazovima poput djece brak, seksualno nasilje i ranu trudnoću.

Predstavnik Alžira postavio je pitanje o postizanju ravnoteže između promoviranja prednosti novih tehnologija, kao što su poboljšanje obrazovanja i poboljšanja pristupa, i rješavanja rizika, posebno u vezi s negativnim utjecajima i potencijalnim iskorištavanjem dobrobiti i razmišljanja djece. Pozivajući se na Alžir, predstavnik Irana je na sličan način istakao potrebu za većom pažnjom na roditeljstvo i tehnologiju, priznajući prednosti tehnologije i naglašavajući važnost zaštite djece od povezanih rizika.

Kao odgovor, gospodin Fontajn se osvrnuo na ključne tačke pokrenute tokom diskusije, uključujući važnost prepoznavanja djece kao nositelja promjena u zagovaranju klimatskih akcija. Naglasio je UNICEF-ovu posvećenost pristupu vakcinaciji, priznajući izazove sa kojima se suočava tokom pandemije i potrebu da se osigura da rutinske usluge poput vakcinacije ne budu poremećene.

Što se tiče digitalnog jaza za djevojčice, Fontajn je istakao preporuke u izvještaju i naglasio važnost pružanja mogućnosti djevojkama da daju svoje stavove i ideje. Dotaknuo se i ubrzanja implementacije SDG-a, ističući potrebu za povećanim javnim finansiranjem za djecu kojim se rješavaju praznine u podacima i smisleno uključivanjem djece u razgovore o postizanju SDG-a.

Fontajn je spomenuo važnost zadržavanja djevojčica u školi kako bi se spriječili dječji brakovi i istakao posebne preporuke u izvještaju u vezi s tim. Na kraju, razgovarao je o balansu između digitalnih prava i zaštite djeteta, naglašavajući koncept najboljeg interesa djeteta i važnost razumijevanja rizika i mogućnosti u digitalnom okruženju uz osluškivanje dječjih perspektiva i osiguravanje njihovog smislenog učešća.

Opšta debata

Katarina Kliford (Katarina Clifford) iz Evropske unije, u svojstvu posmatrača, govoreći u ime svog bloka i grupe zemalja kandidata i potencijalnih zemalja kandidata, rekla je da je zaštita prava djeteta zajednički cilj koji sve članice mogu podržati, pozivajući na Države članice koje to nisu učinile da ratifikuju Konvenciju o pravima djeteta i njene fakultativne protokole. Zatim je, ističući važnost Konvencije u digitalnom području, naglasila da se takve obaveze protežu i na privatno okruženje. Dječja privatnost mora biti zaštićena proizvodima koje koriste; i rizici kojima su oni ranjivi, kao što su narativi koji promovišu samoubistvo i samopovređivanje, trgovinu ljudima i štete koje proizlaze iz njihove eksploatacije kao potrošača, moraju se uzeti u obzir u ovom kontekstu. Neophodno je implementirati Konvenciju o pravima djeteta u digitalnom okruženju, istovremeno rješavajući digitalni jaz širom svijeta. 

Ona je izrazila zabrinutost da su Ciljevi održivog razvoja 4, 5 i 10, koji se odnose na prava djece, daleko od ispunjenja, pozivajući na snažnu međunarodnu saradnju kako ova generacija ne bi bila zaostala. Djeca, posebno djevojčice, podložna su posljedicama klimatskih promjena, rekla je ona, napominjući da Evropska unija ulaže osam milijardi eura u sigurnost hrane širom svijeta između 2020. i 2024. Rat i sukobi utiču na najugroženije, rekla je ona, uključujući i djecu. Kao vodeći pružalac humanitarne pomoći i najveći donator razvojne pomoći, blok je pojačao svoje napore u tom pogledu, pozdravljajući smjernice generalnog sekretara o očuvanju prava djeteta. Izražavajući posebnu zabrinutost za djecu u sukobu koja su ranjiva na rodno i seksualno zasnovano nasilje, raseljavanje i prisilnu otmicu, ona je pozvala države da podrže Pariske principe i obaveze, Vankuverske principe i Deklaraciju o sigurnim školama.

Hari Prabovo (Hari Prabowo) iz Indonezije, govoreći u ime Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN) rekao je da promocija i zaštita prava djece moraju biti u temelju međunarodnih napora, ali „nažalost, stvarnost govori drugačije". Širom svijeta, ranjivost djece na nasilje i dalje se pogoršava višestrukim krizama koje se preklapaju, rekao je on, napominjući da se svijet udaljava od naše kolektivne opredijeljenosti da okončamo sve oblike nasilja do 2030. ili 2040. Različiti oblici nasilja nad djecom uključuju prisilni dječji rad, dječji brakovi, trgovina djecom i seksualno iskorištavanje djece.

Države moraju osigurati da se promocija i zaštita dječijih prava sprovode na sveobuhvatan način, rekao je on, izjavljujući zajedničku posvećenost promovisanju i zaštiti prava i dobrobiti djece u regionu. Takođe je potvrdio posvećenost transformaciji obrazovanja u ranom djetinjstvu. Osim toga, ASEAN provodi Regionalni plan akcije ASEAN-a za eliminaciju nasilja nad djecom. Akcione tačke uključuju prevenciju štete, zaštitu djece i sudske mjere. Države članice ASEAN-a nastavljaju da razmjenjuju najbolje prakse i grade dijalog kako bi unaprijedile kapacitete i pridaju veliku važnost angažmanu s mladima. Regionalni dijalog dodatno je naglasio praktične načine zaštite djece od svih oblika online eksploatacije i zlostavljanja, rekao je.

Egriselda Arasel Gonzales Lopez (Egriselda Aracely González López) iz El Salvadora, govoreći u ime Centralnoameričkog integracionog sistema, istakla je svoju regionalnu posvećenost integrisanim socijalnim politikama koje se protežu od prenatalnih ulaganja do odraslog doba, a koje imaju za cilj jačanje sistema socijalne sigurnosti i zaštite. Ona je dalje detaljno opisala implementaciju različitih regionalnih programa prevencije za borbu protiv nasilja nad djecom, uključujući tinejdžersku trudnoću, dječji rad i seksualnu eksploataciju, istovremeno naglašavajući važnost osiguravanja besplatnog i inkluzivnog obrazovanja za sve, posebno za djecu s invaliditetom. Ohrabrujući države članice da poštuju, štite i promoviraju prava dječaka i djevojčica da se slobodno izražavaju, ona je naglasila važnost uključivanja djece, uključujući djecu s invaliditetom, u proces donošenja odluka. Osnaživanje djevojčica i ulaganje u njih su fundamentalni za ekonomski rast, postizanje SDG-a i iskorenjivanje siromaštva, rekla je ona, ističući njihovu ulogu kao pokretača promjena. El Salvador će zajedno s Evropskom unijom podnijeti rezoluciju o pravima djeteta, za koju je potaknula države članice da podrže.

Francisko Jos de Kruz (Francisco Jose Da Cruz) iz Angole, govoreći u ime Zajednice za razvoj južne Afrike (SADC) i svrstavajući se s Grupom 77 i Kinom, kao i Afričkom grupom, naglasio je napredak većine država članica SADC-a u borbi protiv trgovine ljudima, djece, uključujući zatvorske kazne i nova imigracijska pravila za osobe koje putuju s maloljetnicima. Te države, takođe, mnogo ulažu u obrazovanje, strateški stub za rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje, rekao je, dodajući, međutim, da su teško stečeni dobici potkopali pandemijom COVID-19, višim cijenama hrane i sukobima širom svijeta. Kao odgovor na pandemiju, sekretarijat SADC-a radi sa UNESCO-om na načinima za ublažavanje njenog uticaja na obrazovanje, rekao je on, opisujući djecu kao „čuvare budućnosti naših nacija".

SADC se, takođe, bori s problemom dječjih, ranih i prisilnih brakova, nastavio je, citirajući istraživanje koje pokazuje da se više od 125 miliona afričkih žena udaje prije 18. godine. Takođe, sve je više dokaza da su pandemija i klimatske promjene narušile napredak napravljenih posljednjih godina, što je rezultiralo većom potrebom za ulaganjem u ovu oblast. Neke države članice SADC-a postigle su značajan napredak u zabrani dječijih brakova i ponovnom upisu trudnih djevojčica u školu nakon porođaja. On je dalje ukazao na uticaj pandemije HIV/AIDS-a na adolescente i mlade ljude; apelovao na pomoć u prevazilaženju nedostatka ljudskih i finansijskih resursa za promociju i zaštitu prava djeteta; i naglasio vrijednost jakih partnerstava.

Noah Ohri (Noah Oehri) iz Lihtenštajna, je rekao da je u oružanim sukobima obrazovanje spas za djecu, a škole pružaju siguran prostor za učenike i nastavnike. Međutim, 2022. zabilježeno je više od 3.000 napada na škole i univerzitete širom svijeta, što je skoro 20 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U regionu Centralnog Sahela, broj zatvorenih škola porastao je skoro šest puta između 2019. i 2023, dok je samo u Ukrajini uništeno više od 1.300 škola. Ovakvi napadi ne samo da predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava, već i uskraćuju pravo cijeloj generaciji djece da uče u sigurnom okruženju, istakao je on. Kao odgovor na jedan posebno gnusan zločin nad djecom u konfliktnoj situaciji, Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje predsjednika i ministra za prava djeteta Ruske Federacije zbog ratnog zločina protivpravne deportacije i transfera djece, rekao je on.

Džakarin Tridara (Jakarin Treedara) s Tajlanda, svrstavajući se u ASEAN, rekao je da su djeca arhitekti naše zajedničke budućnosti. Njihova prava moraju biti zaštićena ako se od njih očekuje da postanu aktivni članovi društva. Države moraju poštovati svoje obaveze prema međunarodnim instrumentima o pravima djeteta. Tajland čini prenatalnu njegu i ranu podršku djeci prioritet kroz usluge socijalne zaštite i programe kao što je Shema grantova za podršku djeci, koja mjesečno isplaćuje 600 bahta za pokriće novorođenčadi pod rizikom do šest godina. Takođe je posvećen zaštiti djece od onlajn eksploatacije i zlostavljanja, rekao je on, napominjući da je Vlada u partnerstvu sa UNICEF-om organizovala, u februaru, prvu nacionalnu konferenciju o djeci u digitalnom dobu. Dalje je rekao da je Tajland proaktivan u svom pristupu mentalnom zdravlju, uključujući i kampanju heroja školskog zdravlja, koja destigmatizuje probleme mentalnog zdravlja i podstiče konstruktivnu komunikaciju između vaspitača, djece i roditelja.

Muhamed Omar Elfaruk Hasan Muhamed (Mohamed Omar Elfarouk Hassan Mohamed) iz Egipta, koji se pridružio Afričkoj grupi, pozvao je na veću međunarodnu saradnju kako bi se unaprijedili efikasni obrazovni programi za djecu. U tom cilju, Egipat je pokrenuo nacionalnu inicijativu koja je povećala broj djece koja prelaze na visoko obrazovanje, što zauzvrat smanjuje rizik od dječjeg rada. Egipat, takođe, daje prioritet osnaživanju roditelja, jer su oni odgovorni za obezbjeđivanje njegujućeg okruženja i osiguravanje da svako dijete dobije obrazovanje, hranu i zdravstvene usluge. Želi da djeci migrantima i izbjeglicama omogući pristup uslugama osnovnog obrazovanja kako bi „održali budućnost i ublažili patnju kroz koju prolaze“. Napori za postizanje održivog razvoja neće biti plodonosni bez osiguravanja prosperitetne budućnosti za djecu, u kojoj će ostvariti svoja prava kao i zaštitu kroz svoje porodice, državu i društvo.

Malgorzata Stadnička (Małgorzata Stadnicka) omladinska delegatkinja iz Poljske, istakla je izazove koji ugrožavaju živote djece i pristup hrani na globalnom nivou i pozvala na zajedničke napore za poboljšanje uslova za najmlađe i buduće generacije. Ukazujući na uticaj sukoba na djecu, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i traume koju su djeca doživljavala u zonama sukoba širom svijeta, uključujući Siriju, Irak i Niger, pozvala je međunarodnu pažnju da zaštiti djecu prema međunarodnom pravu. Ističući važnost očuvanja boljeg svijeta za buduće generacije sprečavanjem sukoba i rješavanjem gladi i klimatskih promjena, istakla je važnost zalaganja za ravnopravnu zastupljenost djevojčica, djece iz manjinskih grupa i onih sa invaliditetom u strukturama upravljanja. Zaključno, pozvala je države članice da rade na ispunjavanju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja, naglašavajući odgovornost za stvaranje svijeta u kojem njihova djeca mogu sigurno odrastati.

Rava Zogbi (Rawa Zoghbi) iz Libana, je rekao da su višeslojne krize u Libanu u posljednje četiri godine uzele težak danak po njegovu djecu, njihovo zdravlje i obrazovanje. „Suočeni s jednom od najgorih ekonomskih kriza na svijetu od sredine devetnaestog stoljeća, prema Svjetskoj banci, pored eksplozije u Bejrutu i kontinuiranog prisustva više od 1,5 miliona raseljenih Sirijaca u Libanu, naša djeca plaćaju visoka cijena”, rekla je ona, ističući da je 15 posto domaćinstava povuklo svoju djecu iz škole. Ipak, javne škole su otvorile svoja vrata kako bi osigurale da raseljena sirijska djeca mogu uživati ​​svoje pravo na obrazovanje. Ona je dodala da zbog nedavnog nasilja u izbjegličkom kampu Ein El Hilweh više od 11.000 palestinske djece ove godine neće moći krenuti u školu.

Flavija Vmulisa (Flavia Vmulisa) iz Ruande, izrazila je zabrinutost zbog nasilja nad djecom širom svijeta koje je pogoršano globalnim krizama i istakla podršku Ruande principima sadržanim u Konvenciji o pravima djeteta. Integrirajući taj instrument u zemlji, Ruanda je donijela zakone koji zabranjuju nasilje nad djecom, uključujući politike koje osiguravaju njihovu sigurnost u digitalnom svijetu. Osim toga, Vlada, socijalni radnici, psiholozi i policija zajedno rade na identifikaciji i odgovoru na prijetnje sigurnosti djece. U obrazovanju, Ruanda je implementirala politiku besplatnog obrazovanja za djecu, pri čemu stopa upisa u osnovnu školu sada iznosi 95 posto. Kampanje podizanja svijesti edukuju roditelje o važnosti obrazovanja i za djevojčice i za dječake. Kroz ciljana ulaganja u zdravstvenu zaštitu, Ruanda je doživjela veliki pad smrtnosti djece od skoro 70 posto u protekloj deceniji, rekla je ona.

Karla Marija Rodrigez Mancija (Carla Maria Rodríguez Mancia) iz Gvatemale, rekla je da je njena zemlja implementirala integralni model pažnje za djecu, koji pruža pravne smjernice, kao i socijalnu i zdravstvenu podršku. Koraci koji se preduzimaju na nacionalnom nivou uključuju promociju mentalnog zdravlja u školama i rad na iskorenjivanju pothranjenosti. Ostali koraci uključuju nacionalni plan za prevenciju seksualnog nasilja, kao i eksploatacije i trgovine mladima. U tom kontekstu, napomenula je da je Gvatemala zemlja porijekla, tranzita i odredišta migranata i da je vrlo ranjiva na trgovinu ljudima. „Trgovina ljudima je oblik modernog ropstva“, rekla je ona. “Međunarodna zajednica mora udvostručiti svoje napore u borbi protiv nje i zaštiti djece migranata”, dodala je. Osim toga, izrazila je zabrinutost zbog prijetnji zlostavljanjem i kršenja prava djece u oružanim sukobima. Ona je zaključila pozivom državama da udvostruče svoje napore da ispoštuju međunarodne obaveze o ljudskim pravima, posebno one prema Konvenciji o pravima djeteta.

Marija Rosen Baltazar Fangko (Maria Roseny Baltazar Fangco) iz Filipina, koja se pridružila ASEAN-u, rekla je da Ustav njene zemlje daje prioritet pravima djece, pored ispunjavanja obaveza prema Konvenciji o pravima djeteta. Relevantni domaći zakoni uključuju Zakon o hitnoj pomoći i zaštiti djece, Zakon o posebnoj zaštiti djece u situacijama oružanog sukoba i Zakon o prvih 1.000 dana, između ostalih. Kako bi se osigurala sigurnost djece na internetu, 2022. godine usvojen je Zakon protiv seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece na internetu kako bi se kriminalizirala proizvodnja, distribucija, posjedovanje i dostupnost materijala o seksualnom zlostavljanju djece. Svaki novembar na Filipinima je nacionalni mjesec djece, rekla je ona, dodajući da njena zemlja pridaje značajan značaj uključivanju djece u odluke koje na njih utiču.

Interaktivni dijalog – prava djeteta

Poslijepodne, Komitet je dalje razradio temu „Prava djece“, uz interaktivne dijaloge sa prezentacijama Ane Skelton (Ann Skelton) predsjednice Komiteta za prava djeteta, i Mame Fatime Singateh (Mame Fatime Singhateh) posebne izvjestiteljice za prodaju, seksualno iskorištavanje i seksualno zlostavljanje djece.

Gospođa Skelton je, predstavljajući svoj usmeni izvještaj o radu Komiteta, izrazila zabrinutost zbog visokih stopa siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti koje pogađaju djecu širom svijeta. U tom kontekstu, ona je pozdravila finalizaciju u julu 2023. Smjernice generalnog sekretara o integraciji prava djeteta, u kojoj se navode konkretne preporuke o tome kako ojačati pristup zasnovan na pravima djeteta u radu Ujedinjenih naroda. Nadalje, pozvala je na univerzalnu ratifikaciju i implementaciju Konvencije o pravima djeteta i njena tri fakultativna protokola kao neophodan korak za osiguravanje poštovanja svih prava djeteta. O aktivnostima koje je Komitet sprovodio od 2022, rekla je da je razmotrio 22 izvještaja. Trenutni zaostatak izvještaja koji čekaju na razmatranje sada iznosi 67 izvještaja. Što se tiče Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku komunikacije, Komitet je u 2023. donio 22 odluke, u kojima je u šest slučajeva utvrđeno kršenje Konvencije. Komitet radi i na četiri istrage.

Na posljednjoj sjednici Komitet je pokrenuo Opšti komentar broj 26 o pravima djeteta i životnoj sredini, sa posebnim osvrtom na klimatske promjene, nastavila je ona. Zaista, podaci iz Šestog izvještaja o procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene pokazuju nesrazmjerne, kumulativne i dugoročne efekte klimatskih promjena na djecu. Motivacija i zamah za ovaj opšti komentar proizašao je iz nastojanja same djece da skrenu pažnju na ekološke krize, dodala je. Komitet je imao koristi od neviđenog nivoa učešća djece u procesu razvoja — više od 16.000 priloga djece iz 121 zemlje kroz dva kruga konsultacija djece uz podršku raznolikog i posvećenog Dječjeg savjetodavnog tima. Ovim Opštim komentarom, Komitet poziva donosioce odluka da prepoznaju doprinos zaštitnika ljudskih prava djece ljudskim pravima i zaštiti životne sredine, te da proaktivno i smisleno uključe djecu u sve procese donošenja odluka o životnoj sredini.

Ona je dalje istakla da je tokom devedeset četvrte sjednice Komitet usvojio i izjavu o članu 5 Konvencije, koja će uskoro biti objavljena. Njegova svrha je da razjasni koncepte roditeljskog usmjeravanja u pogledu ostvarivanja dječijih prava i razvojnih sposobnosti djeteta kako je sadržano u članu 5. Konvencije o pravima djeteta. Ona je, takođe, napomenula da, iako je postignut napredak u jačanju ugovornih tijela, sistem neće funkcionisati optimalno bez finansijskih, tehničkih i ljudskih resursa koji su potrebni za obavljanje sadašnjeg mandata, dodatnog vremena za sastanke radi rješavanja zaostalih predmeta i podrške efektivno sprovođenje planiranih reformi.

U interaktivnom dijalogu koji je uslijedio, delegati su pozdravili Opšti komentar Komiteta 26 i tražili perspektivu gospođe Skelton o tome kako uključiti djecu u donošenje odluka i zaštititi ih u digitalnom svijetu.

Predstavnik Meksika je napomenuo da u Opštem komentaru 26 Komitet naglašava pravo maloljetnika na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu i naglašava važnost uključivanja djece u donošenje odluka. Pitao je kako Komitet preporučuje njihovo uključivanje u formiranje politike.

Predstavnik Bangladeša je podsjetio da je bio rani potpisnik Konvencije o pravima djeteta i dva fakultativna protokola. Na nacionalnom nivou, Vlada je radila na stvaranju posebne komisije za zabrinutost djeteta. Domaće i globalne krize prekinule su prethodni ciklus izvještavanja zemlje, rekla je ona, pitajući šta Komitet može učiniti da pomogne onim zemljama čiji su kapaciteti ograničeni, razmišljajući da bi ta tema mogla biti obrađena na Samitu budućnosti.

Predstavnik Kine naglasio je opredijeljenost zemlje za prava djeteta, napominjući da, s obzirom da država potpisnica snosi glavnu odgovornost da osigura prava djeteta, to mora učiniti u specifičnim kontekstima zemlje. Pozvao je zemlje koje to nisu učinile da ratifikuju Konvenciju o pravima djeteta.

Predstavnik Ukrajine upitao je kako će Komitet omogućiti povratak ukrajinske djece koja su nezakonito deportovana i ispran im mozak, da budu stavljena na usvajanje i pretvorena u poslušne ruske vojnike.

Predstavnik Ruske Federacije je napomenuo da, iako je Komitet stvoren da razmotri napredak država u implementaciji svojih stubova, zemlje su taoci sporog rada Komiteta, navodeći zaostatak ugovornog tijela. Sugeririsao je da pisanje opštih komentara oduzima previše vremena.

Predstavnik Južne Afrike je ukazao na uticaje digitalnih tehnologija na prava djece, dodajući da one mogu koristiti djeci, ali i krše njihova prava. Ističući sve veći broj djece na internetu, upitao je kako države mogu uravnotežiti prednosti digitalnog okruženja istovremeno osiguravajući sigurnost djece.

U odgovoru, gospođa Skelton je istakla da je Ukrajina nedavno izvijestila Komitet i da se razgovaralo o povratku djece. Komitet traži digitalno unapređenje, rekla je ona. Iako je tehnologija zaista blagodat za Komitet, onlajn sastanci ponekad skraćuju vrijeme za sastanke, jer su ograničeni rasporedom prevodilaca. Štaviše, konsultacije sa djecom se, takođe, mogu odvijati kroz aktere civilnog društva koji blisko sarađuju sa samom djecom. Pristup donošenju odluka zasnovan na pravima djeteta znači uzimanje u obzir njihovog doprinosa i perspektive. Ističući važnost fleksibilne komunikacije sa Komitetom kako bi zemlje mogle da pojednostave svoje procedure izvještavanja i povećaju svoje kapacitete, ona je dodala da će Samit budućnosti biti važno mjesto za rješavanje takvih pitanja.

Mnogo informacija dostupno je u Opštem komentaru Komiteta br. 25 o balansiranju digitalne slobode i zaštite djece, rekla je ona, napominjući da digitalni svijet zahtijeva regulaciju. Ona se raduje napredovanju sa pojednostavljenom procedurom izvještavanja, kao i procesom jačanja ugovornih tijela, što će smanjiti zaostatak u izvještavanju, rekla je. Iako se zaista događa zaostatak od jedne do dvije godine, nijedna država nije talac kašnjenja, jer su u jedinstvenoj poziciji da riješe pitanja istaknuta u opštm komentarima Komiteta.

Prodaja, seksualna eksploatacija i zlostavljanje djece

Gospođa Singhateh, specijalna izvjestiteljka za prodaju, seksualno iskorištavanje i seksualno zlostavljanje djece, podsjećajući na svoje posjete Filipinima i Urugvaju u decembru 2022. i maju 2023, napomenula je da će potpuni izvještaji o njenim posjetama biti predstavljeni na predstojećoj sjednici Vijeća za ljudska prava u martu 2024. Takođe, rekla je da se raduje svojoj posjeti Australiji u oktobru i Bocvani 2024. Izvještavajući da su napravljeni veliki koraci u zaštiti djece u sektoru putovanja i turizma, ona je naglasila da globalno putovanja i turizam su se više nego udvostručili u posljednjih 30 godina, uz neviđeni rast tehnološkog napretka i novih oblika turizma koji djecu dovode u opasnost od eksploatacije. Volonterski turizam je oblik turizma u kojem putnici učestvuju u dobrovoljnom radu u dobrotvorne svrhe, primijetila je, naglašavajući da se vrti oko proizvoda koji se nude na tržištu putovanja i turizma, obično za nekvalifikovane volontere, bez nadzora ili provjere kriminalne prošlosti. 

Iako je koncept zasnovan na plemenitim namjerama, manifestacije eksploatacije i seksualnog zlostavljanja djece u okviru volonterskog turizma su dobro poznate, rekla je ona. Kako se mjere zaštite djece razlikuju među zemljama koje šalju i primaju volontere, pojavljuju se praznine u pogledu njihove primjenjivosti, što uzrokuje ranjivost djece na eksploataciju i seksualno zlostavljanje. Štetni efekti ovog oblika turizma bili su problem koji se ponavlja u protekloj deceniji u nekoliko zemalja Globalnog juga, dodala je, naglašavajući da praznine u zakonskom okviru, tranzicijska priroda te pojave i ograničeni kapaciteti i podaci i informacije predstavljaju neke od mnogih izazova. U svom izvještaju je navela primjere pozitivnih praksi i koraka poduzetih za sprječavanje ovog zločina u kontekstu volonterskog turizma, naglašavajući važnost razvoja baze podataka o ovom fenomenu, osnaživanja zajednica i ulaganja u izgradnju kapaciteta u tom cilju.

Zatim, vlade i druge zainteresirane strane treba da uvedu mjere za zabranu korištenja nekvalifikovanih i neobučenih volontera u ustanovama i objektima za brigu o djeci i regulišu privatni sektor u turističkoj i turističkoj industriji. Takođe, trebalo bi da kažnjavaju agencije, turoperatore i turističke kompanije koje pružaju usluge volonterskog turizma radi profita bez provjere ili provjere volontera, rekla je ona, ohrabrujući države da rade na deinstitucionalizaciji djece i spriječe njihovo odvajanje od roditelja ili porodice, primijetila je. Osim toga, principi „zaštite, poštovanja i pravnog lijeka” trebali bi biti u središtu postojanja i funkcije svake kompanije, služeći kao mjerilo za borbu protiv eksploatacije i seksualnog zlostavljanja djece u okviru putovanja i turizma. Ističući da vlade moraju regulirati i pratiti način na koji se finansiraju i primaju sredstva za ustanove za brigu o djeci, ona je izjavila: “Rješavanje problema seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece u turističkom sektoru neophodno je kako bi se osiguralo da svi oblici turizma budu inovativni, odgovorni i održivi.”

U interaktivnom dijalogu koji je uslijedio, govornici su istakli potrebu da se zauzmu pristupi usmjereni na žrtve u rješavanju problema eksploatacije i zlostavljanja, upošljavanju skrininga i provjera prošlosti za volontere i rješavanju osnovnih uzroka kao što je siromaštvo.

Predstavnica Sjedinjenih Država rekla je da njena zemlja u borbi protiv seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece primjenjuje pristupe usmjerene na žrtve, na počinitelje i na traume. Ona je ohrabrila sve zemlje da usvoje slične multidisciplinarne pristupe koji daju prioritet sigurnosti, zdravlju i dobrobiti preživjelih i pozivaju počinioce na odgovornost. Ona je pozvala sve države članice da razmotre promjene politike koje imaju za cilj zaštitu sljedeće generacije i rješavanje sistemskih uzroka seksualnog iskorištavanja djece. Pitala je koje najbolje prakse države članice mogu primijeniti kako bi se pozabavile ulogom turizma u prodaji i seksualnoj eksploataciji djece.

Predstavnik Filipina je zatražio od specijalnog izvjestitelja da preporuči unapređenje saradnje u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece i seksualnog iskorištavanja i upitao koji su konkretni načini dostupni za povećanu saradnju i podršku. Ona je primijetila da je važno osigurati da su volonteri kvalifikovani – obučeni da ne čine štetu i da podržavaju najbolji interes djeteta. Ona je pozvala države da zajednički rade na premošćivanju praznina u zaštitnim mjerama za jačanje pravne zaštite i jačanje sistema zaštite djece širom svijeta.

U međuvremenu, izraelski delegat upitao je specijalnog izvjestitelja koje korake treba poduzeti kako bi se spriječilo seksualno zlostavljanje u volonterskom turizmu i kako se mladi i buduće generacije mogu edukovati kako bi se osiguralo da se seksualno zlostavljanje u svim njegovim oblicima eliminiše. Ona je napomenula da se u Izraelu od volontera traži da prođu rigorozne provjere kao što su kriminalističke provjere, podnošenje pisama preporuke i lični intervju prije nego što mogu učestvovati u volonterskim programima.

Predstavnik Kameruna je upitao koje mjere zemlje donatori mogu preduzeti kako bi osigurale da njihova razvojna pomoć ne doprinosi direktno ili indirektno kršenju ljudskih prava i eksploataciji djece, posebno kada ta pomoć ne ide kroz vladine kanale. Takođe je zamolio da pruži primjere porodičnih usluga koje mogu pomoći u borbi protiv maltretiranja i eksploatacije djece uopšteno i dobre prakse u kontekstu volonterskog turizma.

Slično tome, predstavnica Evropske unije, u svojstvu posmatrača, zatražila je primjere etičkih i kulturno primjerenih alternativa volonterskom turizmu, te da li je Specijalna izvjestiteljka naišla na dobre primjere koje može podijeliti o angažmanu djece u turizmu i programima volontiranja. Rekla je da su uznemireni njenim otkrićima o tome kako neregulisano i nenadgledano volontiranje izlaže djecu riziku od eksploatacije.

Ukrajinski delegat skrenuo je pažnju na slučajeve seksualnog nasilja nad djecom koje je počinila ruska vojska i nasilne deportacije ukrajinske djece od strane Rusije, čije je mjesto boravka nepoznato.

Predstavnica Maroka je rekla da njena zemlja ima inkluzivan pristup usmjeren na prevenciju štete po djecu. Ona je istakla obuku koja se daje taksistima kako bi im se omogućilo da identifikuju i reaguju na seksualno iskorištavanje i zlostavljanje s kojima se susreću u svom radu. Zamolila je specijalnog izvjestitelja da identifikuje druge dobre prakse koje će biti korisne.

U svom odgovoru, gospođa Singhateh je rekla da se njen izvještaj posebno bavi volonterskim turizmom, koji je i forum volontiranja i turistički proizvod. Uključuje volontere koji su neregulisani, neobučeni, nestručni i kojima je omogućen pristup djeci bez nadzora. Posebno je važno da se fokusiramo na ovo pitanje, jer je turistička industrija ponovo u procvatu, rekla je ona.

Što se tiče najbolje prakse, rekla je da je regulacija ključna, sa zakonima koji usmjeravaju i regulišu industriju. Podizanje svijesti je, takođe, važno, jer tema nije široko poznata. Odgovarajući na pitanje koje su postavili Filipini, ona je rekla da je bilateralna saradnja, posebno među organima za provođenje zakona, među najboljim praksama. Obuka radnika na prvoj liniji, socijalnih radnika, lekara i policajaca je, takođe, ključna da im se omogući da prepoznaju seksualnu eksploataciju i zlostavljanje i upravljaju pritužbama na koje im se obrati pažnja.

Odgovarajući na pitanja Kameruna i Evropske unije, ona je navela primjere u kojima zemlje pošiljateljice provjeravaju, provjeravaju i obučavaju volontere prije nego što budu raspoređeni kako bi se osiguralo da nisu registri seksualnih prestupnika, kao što se mnogo puta grabežljivci maskiraju u volontere. Ona je, takođe, pohvalila najbolje prakse koje su predstavili Filipini u provjeravanju volontera.

Opšta debata

Tarek Ladeb (Tarek Ladeb) iz Tunisa, govoreći u ime Afričke grupe, ističući da su prava djece u srži ljudskog društvenog razvoja, naglasio je da se moraju preduzeti neophodne mjere kako bi se osigurala zaštita djece. Uprkos prekretnicama u ostvarivanju prava djece, napredak u mnogim afričkim zemljama treba povećati, rekao je on, izražavajući zabrinutost zbog nedostatka napretka u ciljevima vezanim za obrazovanje, posebno SDG 4. Afrika se i dalje suočava s izazovima političke nestabilnosti, ekonomske krize, klimatske promjene i neadekvatno finansiranje razvoja, što otežava pružanje infrastrukturnih usluga, uključujući nove uređaje digitalne tehnologije neophodne za podršku djeci sa smetnjama u razvoju. Kasnije je ukazao na globalne poremećaje zbog pandemije COVID-19.

Zbog ograničenog pristupa internetu, afrička djeca su bila najteže pogođena u zemljama u razvoju tokom pandemije, rekao je on, naglašavajući potrebu da se podrže napori ka ostvarenju održivog razvoja. Na kontinentalnom nivou, pitanje dječijih brakova je problem koji se rješava individualno i kolektivno. Afričke države pokrenule su kampanju za okončanje dječijih brakova, jer nastavljaju probleme vezane za zdravlje, nedostatak obrazovanja, eksploataciju i nedostatak učešća u ekonomskim prilikama. Nasilje nad djecom onemogućava puno uživanje njihovih ljudskih prava, rekao je on, dodajući da međunarodna zajednica mora izdvojiti sredstva za podršku relevantnim nacionalnim programima za osiguranje dobrobiti djece, okončanje svih oblika nasilja nad djecom i zaštitu djece od krijumčarenja, trgovine, eksploatacije i zlostavljanja.

Santijago Jarahuan Dodero (Santiago Yarahuán Dodero) omladinski delegat iz Meksika, ističući da u njegovoj zemlji dječaci i djevojčice čine jednu trećinu stanovništva, pozvao je države da udvostruče svoje napore u zaštiti prava djece. S tim u vezi, pozvao je vlade i druge relevantne aktere da mladima omoguće pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama i sigurnom okruženju kod kuće, istovremeno ih osvijestivši o onlajn rizicima. Ističući važnost ulaganja u programe mentalne zaštite za djecu, pozvao je države da osiguraju sigurne uslove, uključujući prevenciju i rano otkrivanje žrtava trgovine ljudima, za djecu koja su u pokretu. Zaštita dječjih ljudskih prava je od vitalnog značaja za njihovo učešće u društvima, naglasio je, dodajući da je ovo korak naprijed ka pravednijem, egalitarnijem svijetu.

Brajan Kristofer Manlej Valake (Brian Christopher Manley Wallace) iz Jamajke, govoreći u ime Karipske zajednice (CARICOM) rekao je da zemlje članice ozbiljno shvaćaju prava djeteta, napominjući da ih mješavina globalnih kriza ostavlja u opasnosti i van mreže. Konvencija o pravima djeteta je kamen temeljac svih politika kreiranih za zaštitu djece u regionu. Njima se pružaju usluge inkluzivnog obrazovanja i zdravstvene zaštite — s naglaskom na zdravlje majki i djece — iskorenjivanjem dječjeg rada i stvaranjem sistema za odgovor na zlostavljanje i zanemarivanje. Zajednica radi na stvaranju okruženja bez rasizma i diskriminacije, gdje se čuje glas djece. Takođe, radi na rješavanju problema trgovine djecom u ranjivim situacijama.

Ove godine, rekao je, Jamajka će zajedno sa drugim zemljama nastaviti rad na rezoluciji o pravima djeteta. Tekst će se baviti pravima i bezbjednošću djece u digitalnom okruženju, što je pravovremeno, jer razgovori u Ad-hoc komitetu o korištenju IKT-a u kriminalne svrhe nastavljaju sa radom. Diskusije oko rezolucije će se fokusirati na izazove koje predstavlja nailazak na neprikladan sadržaj na mreži, smanjenje osjetljivosti djece na neprikladno ponašanje, privatnost podataka, sajber maltretiranje i borba protiv dezinformacija. Imperativ je da vlade i preduzeća implementiraju alate za zaštitu djece na internetu, poštujući njihovo pravo na istraživanje i učenje u digitalnom dobu. Porodica ima primarnu odgovornost da se brine i njeguje dijete na mreži i van mreže, rekao je, naglašavajući da je posvećenost Grupe pravima djeteta nepokolebljiva.

Pavol Beblavi (Pavol Beblavy) omladinski delegat Slovačke, koji se pridružuje Evropskoj uniji, rekao je da su podaci o pravima djece „zastrašujući" zbog višestrukih kriza, sukoba i klimatskih promjena. S obzirom na to da su ciljevi održivog razvoja van kolosijeka, države moraju ubrzati svoje napore da spriječe ovaj trend, rekao je on, izražavajući punu podršku tijelima za ljudska prava u njihovoj akciji na unapređenju ljudskih prava. Posljedice klimatske krize bit će svakodnevna stvarnost djece, zajedno s izazovima kao što su siromaštvo, socijalna isključenost, pristup zdravstvenoj zaštiti, pandemija COVID-19 i visoka inflacija. Njegova Vlada usvojila je nacionalni akcioni plan za poboljšanje uslova života ugrožene djece u zemlji. Takođe je snažno osudio tekuću deportaciju djece Ruske Federacije na njihovu teritoriju i na privremeno okupiranu teritoriju Ukrajine.

Babalva Makvati (Babalwa Makwati) iz Južne Afrike, udružuje se s Afričkom grupom, rekao je da djeca snose teret nasilja, raseljavanja i gubitaka u vremenima krize. Južna Afrika će nastaviti da se zalaže za snažne međunarodne mehanizme i njihovo pridržavanje kroz aktivne dijaloge i partnerstva, naglasila je ona, napominjući da njena zemlja promoviše i ostvaruje prava djece. Njena vlada ostaje posvećena inkorporiranju odredbi Konvencije o pravima djeteta u domaći pravni sistem putem nacionalnog zakonodavstva. Saradnjom s drugim narodima, međunarodnim organizacijama i civilnim društvom, Južna Afrika nastoji osigurati da djeci bude pružena podrška, briga i zaštita koju zaslužuju. Takođe, radi na stvaranju inkluzivnog okruženja za svu djecu u zemlji.

Irina Veličko (Irina Veličko) iz Bjelorusije, rekla je da država provodi nacionalni plan akcije za poboljšanje položaja djece. Koraci uključuju obezbjeđivanje 11 različitih oblika naknada za porodice sa djecom u teškim okolnostima. Uz to, Bjelorusija je jedna od rijetkih zemalja u kojima roditelji imaju priliku da uzmu odsustvo za njegu djeteta dok dijete ne napuni tri godine. Kako bi se pozabavili nezakonitim sadržajem na mreži, televizijski i internet provajderi su uključili roditeljski nadzor u svoje usluge. Ona je u međuvremenu bila razočarana, kako je rekla, „rastućom politizacijom humanitarnog rada", navodeći spekulacije o nasilnom dovođenju djece u dječije kampove u Bjelorusiji. Ona je rekla da nisu navedeni nikakvi konkretni slučajevi ili imena djeteta koje je nasilno dovedeno u Bjelorusiju. Bjelorusija je pozvala generalnog sekretara UN-a da posjeti ili pošalje predstavnike kako bi iz prve ruke dobili „objektivne informacije”.

La Haozha (La Haozhao) iz Kine, je rekao da siromaštvo, bolesti, glad i prirodne katastrofe nastavljaju da viktimiziraju djecu i da se pogoršavaju jednostranim prinudnim mjerama određenih zemalja, čime se zaustavlja razvoj. Djeca su nada nacije, rekao je on, ukazujući na 290 miliona dječje populacije u zemlji. Država je uvijek djelovala u najboljem interesu djeteta, kao i da suzi jaz između urbanog i ruralnog i osigura razvoj, rekao je on. U tu svrhu, plan nedavno usvojen na Nacionalnom kineskom kongresu sadrži poglavlje koje štiti prava žena i djece. Zatim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi zemlju u prvih 10 zemalja za zdravlje majki i djece, dodao je. Postoje zakoni koji štite djecu od nasilja u porodici. Kina je ispunila svoje obaveze prema Konvenciji o pravima djeteta podnošenjem svog izvještaja i raduje se razgovoru s Komitetom na tu temu. Pozvao je zemlje koje to nisu učinile da ratifikuju Konvenciju.

Elaina Kristina Pereira Gomes (Elaine Cristina Pereira Gomes) iz Brazila, izvještavajući da je program „Bolsa Família” redizajniran 2023. kako bi uključio beneficije za djecu u ranom djetinjstvu za porodice sa djecom mlađom od šest godina, rekla je da te porodice moraju ispuniti zahtjeve za vakcinaciju djece, ishranu praćenje, pohađanje škole i prenatalna njega. Isplata ove naknade porasla je sa 64 posto na 84 posto u porodicama sa djecom koja su izvučena iz siromaštva. Ministarstvo obrazovanja je 2023. pokrenulo nacionalnu posvećenost opismenjavanju djece – s potencijalnim ulaganjem od 600 miliona dolara do 2026 – od koje može imati koristi do 15,8 miliona djece. Federalne i državne vlade, zajedno s opštinama, nastaviće obrazovanje djece pogođene pandemijom COVID-19. Osim toga, djeca migranti i izbjeglice u Brazilu uživaju ista prava i imaju pristup istim javnim uslugama dostupnim građanima.

Rizal Dolah (Rizzal Dolah) iz Malezije, pridružen ASEAN-u, naglasio je odgovornost njegovanja djece kao holističkih pojedinaca koji će zacrtati tok našeg svijeta. Detaljno izlažući domaće napore u pravnom polju da se zaštite i promovišu dječija prava kroz malezijski Zakon o djeci iz 2001, on je istakao usvajanje nove Nacionalne politike o djeci i Plana akcije i uspostavljanje Odjeljenja za razvoj djece. Malezija je, takođe, uvela koncept brige u porodici kako bi osigurala da djeca kojoj je potrebna zaštita i rehabilitacija budu smještena sa svojim roditeljima ili članovima porodice. Malezija je usvojila novi pristup nazvan Program preusmjeravanja, fokusirajući se na rehabilitaciju djece prestupnika niskog rizika koji su uključeni u neozbiljna krivična djela, dodao je, ponovivši opredijeljenost svoje zemlje daljem unapređenju usluga zaštite djece i očuvanju prava djece.

Leonor Zalabata Tores (Leonor Zalabata Torres) iz Kolumbije, rekla je da je „duboko dirnuta" izazovima koje i dalje predstavljaju siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene i oružani sukobi. Djevojčice i dječaci su društveni akteri od početka svog života, obdareni posebnim kapacitetima i ranjivostima, rekla je ona, ističući njihovu potrebu za zaštitom, vodstvom i podrškom u ostvarivanju svojih prava. Iz tog razloga, Nacionalni plan razvoja Kolumbije 2022-2026 stavio je djecu u središte svojih nacionalnih politika, rekla je, naglašavajući cilj svoje zemlje da univerzalizuje holistički pristup za djevojčice i dječake od 0 do 5 godina. Prioritet se daje ruralnim zajednicama i teritorijama koje su najviše pogođene nasiljem. Što se tiče djece i oružanih sukoba, ona je rekla da se djevojčice i dječaci koje su regrutirale ilegalne oružane grupe da direktno ili indirektno učestvuju u razvijanju neprijateljstava smatraju žrtvama i, shodno tome, ne zatvaraju.

Fatemeh Arab Bafrani (Fatemeh Arab Bafrani) iz Irana, ističući da je njena zemlja ojačala institucije i izdvojila resurse za zaštitu prava djece, rekla je da je usvojila i nekoliko zakona prilagođenih djeci 2023. Osim toga, pripremila je peti i šesti periodični izvještaj o implementaciji obaveza prema Konvenciji o pravima djeteta. Što se tiče prava na zdravlje, Iran nastavlja da sprovodi svoj program masovne imunizacije, napomenula je ona, dodajući da je njegova nacionalna zdravstvena politika dovela do smanjenja stope smrtnosti majki sa 18 slučajeva u 2017. na 15 slučajeva u 2021. smanjio se sa 15 slučajeva u 2017. na 11 slučajeva u 2022. Dalje, Teheran je omogućio besplatno obrazovanje afganistanskoj djeci koja žive u zemlji, istovremeno čineći napore da smanji broj djece koja izostaju iz škole, dodala je.

Stepan Kuzmenkov (Stepan Y. Kuzmenkov) iz Ruske Federacije, rekao je da Konvencija o pravima djeteta treba da posluži kao osnova za izgradnju svijeta pogodnog za djecu, žaleći da su Sjedinjene Države jedina zemlja koja je tek treba ratifikovati, što dozvoljava kršenje prava, posebno u dječjem radu. On je istakao važnost porodice kao konteksta za pravilan razvoj djeteta, napominjući da, nažalost, Zapad porodici ne pridaje odgovarajući značaj. Kako djeca nemaju iskustva ni zrelosti, to ih čini ranjivim na manipulacije, rekao je on i dodao da njihovo donošenje odluka moraju nadgledati roditelji ili zakonski zastupnici. Trenutno njegova zemlja sprovodi plan aktivnosti u vezi sa Dekadom djece, s ciljem promocije sigurnosti i zdravlja, kao i poboljšanja kvaliteta života i obrazovanja djece. Plan se fokusira na ugroženu djecu, kao i djecu s invaliditetom.

Nataša Lepag (Natasha Lepage) delegatkinja za mlade iz Luksemburga, rekla je da je primarni cilj Luksemburga da zaštiti djecu od nemara, eksploatacije, zlostavljanja i nasilja. Migranti se, kako je rekla, suočavaju s jezičkim i pismenim izazovima u obrazovnom sistemu, iako im je pomogao nedavni pilot projekat učenja francuskog jezika. Ona je izrazila zabrinutost zbog dostupnosti zdravstvene zaštite, uz čekanje i do šest mjeseci da se djeca konsultuju sa psihologom.

Džulijen Vald (Julien Wald) omladinski delegat iz Luksemburga, dao je preporuke, uključujući promovisanje višejezičnosti u obrazovanju i omogućavanje učešća djece i mladih u politici. Pozvao je da se mentalno zdravlje učini dostupnim i pristupačnim za sve.

Lačezara Stojeva (Lachezara Stoeva) iz Bugarske, pridružena Evropskoj uniji, rekla je da su sve nacionalne politike i programi u njenoj zemlji ukorijenjeni u pristupu zasnovanom na pravima. Bugarska je implementirala nekoliko mjera za promoviranje prava ugrožene i marginalizirane djece, uključujući djecu s invaliditetom. Od 2022. na nacionalnom i lokalnom nivou djeluje međuinstitucionalni mehanizam za koordinaciju kako bi pomogao djeci bez pratnje ili djeci odvojenoj od svojih porodica, rekla je ona, ukazujući na napredak zemlje u deinstitucionalizaciji brige o djeci. Zatvorene su sve dosadašnje 133 specijalizovane ustanove za djecu, osim četiri doma za medicinsku i socijalnu zaštitu kojima upravlja Ministarstvo zdravlja. Oni se, takođe, postepeno ukidaju. Pored toga, Vlada je implementovala mjere za sprječavanje napuštanja djece kroz podršku porodicama i pružanje hraniteljstva i integrisanih usluga u zajednici, između ostalog.

Šahad Almunaifi (Shahad Almunaifi) iz Kuvajta, napominjući da postoje djeca koja su svakodnevno zlostavljana, pozvao je države članice da ulože više napora u razvoj zakonodavstva i zaštitu djece od nasilja i siromaštva. Ponovivši podršku svoje zemlje zemljama koje pate od sukoba, ona je rekla da je Kuvajt donio nekoliko zakona o porodici i djeci. Godine 2015. osnovao je Porodični sud koji ima za cilj rješavanje i rješavanje porodičnih sporova. Donijela je i zakon kojim se garantuje pravo djece da žive, razvijaju se i rastu u svojim porodicama, što uključuje zaštitu od svih oblika nasilja i diskriminacije. Napominjući da su građani kamen temeljac razvoja njene zemlje, ona je potvrdila važnost obrazovanja za ljudski razvoj i društveni napredak.

Tran Nam Trung Dang (Tran Nam Trung Dang) iz Vijetnama, pridružen ASEAN-u, rekao je da je, uprkos globalnom napretku u osiguravanju prava djece, putovanje daleko od završenog. Djeca su suočena sa sukobima i klimatskim promjenama, a često pate od neodgovarajuće roditeljske zaštite, sajber maltretiranja i internetske eksploatacije. Zatim je istakao značajne prekretnice svoje zemlje, uključujući smanjenje smrtnosti djece i eliminaciju dječjeg rada. U regionalnom smislu, Vijetnam aktivno sarađuje s drugim članicama ASEAN-a na zaštiti prava djece, s ciljem promovisanja rodne ravnopravnosti i rješavanja novih izazova koji pogađaju žene u regiji. Takođe, njegova Vlada je donijela nekoliko akcionih programa za smanjenje dječjeg rada i pružanje djeci mogućnosti obrazovanja i pravne zaštite.

Mišel Al Mandil (Mishal Al ​​Mandil) iz Saudijske Arabije, rekao je da regulatorni okvir u njegovoj zemlji štiti prava djeteta od rođenja do 18. godine, štiteći ih od diskriminacije i ponižavanja. Okvir, takođe, onemogućava cirkulaciju bilo čega ohrabrujućeg ponašanja protiv javnog reda, dodao je on, ističući značaj porodice u tom pogledu. Nacionalna politika sprečava rad djece i njeguje zdravo okruženje promovišući prava u skladu sa islamskim šerijatom, rekao je on. Drugi zakoni pomažu u zaštiti djece u sajber prostoru. Saudijska Arabija dijeli zabrinutost specijalnog izvjestitelja za djecu i oružane sukobe, rekao je on, napominjući da njegova zemlja održava blisku saradnju s UNICEF-om u vezi s pomoći nakon zemljotresa u Siriji, kao i programom ponovnog uključivanja djece regrutovane da budu djeca vojnici u Jemenu, koji je do sada koristilo 60.000 ljudi.

Neli Banaken Elel (Nelly Banaken Elel) iz Kameruna, rekla je da je njena zemlja promovisala obrazovanje usmjereno na jačanje moralnih, tradicionalnih i kulturnih afričkih vrijednosti, koje pripremaju djecu da vode odgovorne živote u slobodnom društvu. Kamerun se zalaže za veću „profesionalizaciju“ nastave, počevši od osnovne škole uvođenjem finansijskog obrazovanja. Djeca, takođe, trebaju naučiti matematiku, tehnologiju i ekonomiju kako bi razvila svoju sposobnost inovacija i doprinosa razvoju svoje zemlje i svijeta. Osim toga, škole moraju učiti djecu o prošlosti, uključujući posljedice kolonizacije i trgovine robljem. Djeca bi trebalo da uče biologiju kako bi razumjela da, osim rase, „svi ljudi dijele zajedničku ljudskost i da napredak mora biti podijeljen“.

Krišna Arjal (Krishna Aryal) iz Nepala, je rekao da su nasilje i sukobi izazvali raseljavanje više od 43 miliona djece širom svijeta do 2022, izlažući ih višestrukim oblicima nasilja. Sajber maltretiranje i seksualna eksploatacija djece su u porastu, a rastući napadi na škole i bolnice remete redovno obrazovanje za milione djece. U skladu s tim, pristup kvalitetnom obrazovanju i unapređenje rodne ravnopravnosti kroz obrazovanje mora biti osiguran, a sistemi socijalne zaštite trebaju biti dostupni svoj djeci i adolescentima. Ističući napredak postignut u svojoj zemlji, on je ukazao na Nacionalnu strategiju za okončanje dječjih brakova iz 2016. godine, koja predviđa okončanje dječjih brakova do 2030. Takođe, Zakon o nacionalnom kaznenom zakonu iz 2017. izričito zabranjuje i kažnjava dječje brakove mlađe od 20 godina. Nadalje, njegova Vlada je donijela i implementovala zakone za sprečavanje, zabranu i reagovanje na sve oblike zlostavljanja i kršenja nad djecom na internetu.

Almaha Mubarak Al Tani (Almaha Mubarak F. J. Al-Thani) iz Katara, rekla je da je njena zemlja stvorila centar za socijalnu zaštitu i rehabilitaciju u okviru Katarske fondacije za socijalni rad, a istovremeno je uspostavila i veoma napredan obrazovni sistem. U 2019. potrošnja na obrazovanje u Kataru činila je 3,3 posto njegovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) - jednu od najviših stopa na Bliskom istoku i u regiji Sjeverne Afrike, izvijestila je ona. Iste godine pokrenula je aplikaciju Pomozi mi — prvu elektronsku uslugu koja omogućava djeci da zatraže pomoć putem svojih mobilnih telefona kada se nađu u nezgodnoj situaciji. Vlada je, takođe, preduzela inicijative za pružanje kvalitetnog obrazovanja djeci koja su uskraćena zbog sukoba i katastrofa. Takođe, Doha je domaćin Centra za analizu i informisanje Kancelarije specijalnog predstavnika UN za djecu u oružanim sukobima, rekla je ona i dodala da je u tom gradu u martu otvorena kancelarija Fonda UN za djecu.

Natalija Mudrenko (Nataliia Mudrenko) iz Ukrajine, udružena u Evropsku uniju, rekla je da agresijski rat Ruske Federacije ima ozbiljan uticaj na 7,5 miliona djece u Ukrajini, pri čemu je skoro dvije trećine raseljeno unutar ili izvana. Kao rezultat toga, 75 posto školske djece pati od stresa, a 26 posto ima posttraumatski stresni poremećaj, navela je ona i dodala da samo jedna trećina djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta uči u potpunosti lično. Skoro 3.780 obrazovnih ustanova je pretrpjelo bombardovanje i granatiranje, a 33 ih je potpuno uništeno, izvijestila je ona, ističući da je ubijeno 405 djece. „Jedno dijete je danas ubijeno", naglasila je ona, ukazujući na napad u regiji Harkov. Osim toga, ona je rekla da se istražuje nekoliko slučajeva seksualnog nasilja nad djecom u sukobu - 20 djevojčica i jednog dječaka - koje je počinila moskovska vojska, naglašavajući da je najmlađa žrtva imala četiri godine.

Mercedes De Armas Garcija (Mercedes De Armas García) s Kube, rekao je da je imperativ da dječaci, djevojčice i adolescenti budu u mogućnosti da odrastaju u povoljnom okruženju kako bi razvili i u potpunosti ostvarili svoj potencijal. Međutim, nijedno dijete na Kubi ne može biti oslobođeno „ilegalne ekonomske blokade" nametnute više od šest decenija, rekla je ona. „Ovo je ekstremni oblik nasilja nad kubanskom djecom, kršenje povelje UN-a i međunarodnog prava.” Naglasila je da je embargo „glavna prepreka našem razvoju", koja direktno utiče na prava djece i kvalitet života. Ipak, rekla je da djeca na Kubi rastu srećno. Načelo zaštite prava djece sve je više integrisano u Ustav i druge zakone. Što se tiče obrazovanja i zdravlja, o djeci na Kubi se brine „na način koji možete naći u razvijenim zemljama", rekla je ona.

Izvor: Unated Nations, objavljeno 5. oktobra 2023.  

S engleskog prevela: Elmira Dizdarević