Znate koliko je teško riješiti se mrlje od kečapa, recimo na bijeloj majici, još je teže otkloniti posljedice koje po vas može ostaviti seksting. O tome šta je, kakve su njegove posljedice, koliko je opasno razmjenjivati intimne poruke i fotografije sa partnerom govorili su u emisiji Sa mladima o svemu, na Televiziji Crne Gore.
Seksting predstavlja kombinacija riječi seks i tekst, tako da je seksting, u stvari, slanje poruka seksualnog sadržaja, poruke se mogu sastojati od riječi ili fotografije. Seksting sa slikama postao je aktivan nakon što su mobilni telefoni dobili mogućnost da snimaju fotografije, šalju i primaju iste.
„Rekla bih da je to neka vrsta razmjene ili dobijanje neke vrste eksplicitnog sadržaja putem interneta, društvenih mreža kao što su: Instagram, Fejsbuk, možda Tiktok, Majspejs“, započinje priču Đina Šišević.
Nadovezujući se, Lana Lješković govori da pojam sekstinga podrazumjeva djeljenje video sadržaja ili fotografskog materijala, nekih tekstova koji imaju seksualni kontekst između vršnjaka ili starijih i mlađih lica po internetu.
S druge strane, Teodora Bojana Jovanović govori o tome da seksting predstavlja jednu relativno novu pojavu, između ostalog da te pojave i nije bilo prije društvenih mreža i da ona predstavlja razmjenu eksplicitnih sadržaja kao što su fotografije, poruke između dvije osobe koje mogu biti u emotivnoj vezi a i ne moraju biti.
Sociolog Andrija Đukanović govori o tome da mladi ranije sazrijevaju nego što su neke starije generacije i da za njih to predstavlja neku vrstu zabave i provođenje slobodnog vremena na taj način.
U nastavku emisije Đina Šišević govori da nije imala slično iskustvo ali da je i te kako slušala neke priče i da prosto neki ljudi su čuli nešto ili su čak dobili određene prepiske ili slične stvari i da su takve stvari se vrtjele među društvo i da slobodno može reći da nikakvu pozitivnu konotaciju nisu imale.
Nadovezujući se na ovu temu, Lana Lješković govori da lično nije sklona sekstingu i da nije nešto što je nju interesovalo, ali da nažalost postoji u sklopu nas na internetu eksploatacija mladih, jedna rubrika o kojoj se ne priča dovoljno a to je kada stariji ljudi šalju eksplicitne fotografije i sadržaje mladim licima.
Predstavnica Aida Perović iz NVO Prime, govori o tome da seksting može da predstavlja jedan ventil, pogotovo u našem društvu koje što se tiče seksualnosti vrlo rigidno, odnosno da javno imamo određena pravila koja su rigidna ali da iza ćoška tražimo ventile da ne budemo toliko sputani i toliko ograničeni očekivanjima sredine.
Psiholog Radmila Stupar-Đurišić, govori da je cilj osvojiti nekoga, cilj je intigrirati i zadržati nečiju pažnju i da mladi uopšteno i ne ražmišljaju o tome da li će taj cilj dugoročno biti zadovoljen i da li će mladi imati neke posledice od prosto tog nekog ponašanja koje u tom momentu pokazuju.
Sociolog Đukanović govori da ipak misli da je to najviše iz razloga što im društvene mreže pružaju mogućnost neku vrstu komunikacije jer to ne predstavlja komunikaciju licem u lice gdje imate neke obzire, gdje djeluje tu neki kominikacijski faktor, neka vrsta srama, stida i ustručuvanje u komunikaciji i da smatra da su društvene mreže oslobodile u tom nekom pravcu komunikaciju između ljudi i da se osjećaju sigurnije da komuniciraju sa nekih lažnih profila i lažno se predstavljaju, i da im to dodatno i predstavlja slobodu.
U nastavku gospođa Perović govori da u praksi i u radu s mladim osobama vrlo često i nije slučaj same komunikacije i da se to ipak završi na sekstingu, da i ne dođe do susreta, odnosno do eventualnog intimnog odnosa između to dvoje ili više ljudi.
Mladi ljudi obično ne razmišljaju o posljedicama sekstinga koje su brojne a koje nerijetko i mogu biti i fatalne, nadovezujući se na to Lana Lješković govori da bi najgora moguća posljedica bila suicid, što se i dešava ali da pored suicida ima različite vrste depresije i anksioznosti. S druge strane, pored tog lažnog predstavljanja osoba može dovesti i život u opasnosti, gdje se može sresti s nekom osobom koja i nije njeno godište ili jednostavnoda ta druga osoba vrši neki oblik sajber ili psihičko ili fizičko nasilje, gdje pored svega osoba može da izgubi egzistencijalni integritet i da se takva slika proširi po gradu, a i svi smo svjesni da je Crna Gora mala država, i da u svakom gradu neko nekoga poznaje.
S druge strane, osoba može da doživi izolaciju od strane društva, što je i možda i najmanja posljedica jer zu i na neki način ne postoji direktno psihičko nasilje, vrijeđanje ali da zbog takve slike, ljudi već imaju neku predstavu o toj osobi i da zbog toga može doći do depresije.
Govoreći o tome, uvjek je stid ono što je dominatno, dok u nekim situacijama i nije neki stid od tjelesne izloženosti koliki je stid od toga kako je ta osoba ispala na toj slici, kako je tako bila glupa, naivna, postavlja pitanje sebi kako se to desilo da je na taj način neko prevari.
Predstavnica NVO Prime govori da se osobe u tim trenutcima neće osjećati dobro jer tada shvataju da su bile izmanipulisane i to iz jedne oblasti koja je ovako u opštoj javnosti tabu a kamoli onda kada svoju intimu dijele s osobom koju verovatno i ne znaju i nikada je nisu ni vidjeli, i da li će ih ta osoba pratiti kada izađu napolje i da li mogu da im naude na neki fizički ili seksualni način.
Veoma je važno znati i da kada jednom nešto pošaljete to više ne možete da vratite zato bi trebalo da razmislite o svojoj budućnosti i o tome kako će vas okolina posmatrati ako javno bude objavljeno nešto što ne biste željeli.
Pošto su mladi i dalje u tom nekom stadijumu razvoja i samim tim što mišljenje drugih ljudi utiče na njihov rast i razvoj, da oni u sekstingu traže neku vrstu opravdanja i neku potvrdu da su oni dovoljni, da su i oni lijepi, da traže neku afirmaciju s druge strane a to je prosto neko krhko vrijeme u kojem oni ne znaju šta da misle o sebi, kako da se ponašaju na internetu a i dosta je mladih koji su medijski nepismeni.
Većinom je to neka potreba za nekom ličnom validacijom, manjak samopouzdanja i prosto da im ta neka druga osoba kaže da je dovoljno dobar, lijep, lijepo obučen i da prosto takvim osobama je definitivno potrebna pomoć, i to i jednoj i drugoj osobi.
Vrlo je rijetko da se dešava da je pojava seksicizma dozvola s obe strane, bez pritiska jedne strane, već se mnogo češće dešava da samo jedna strana traži eksplicitne fotografije ili poruke kao dokaz ljubavi ili prosto za neko lično zadovoljstvo a druga strana u nedostatku, vjerovatno samopouzdanja i u zelji da dokaže svoju ljubav popušta pod takvim pritiskom.
Ali pitanje je da li su i u kojoj mjeri mladi svjesni rizika koji sa sobom nosi seksting.
Psihološkinja navodi da, ipak, nijesu mladi svjesni zato što vole da žive u trenuku, žive danas i ovdje, i da oni rade sve ono što zadovoljava sadašnje potrebe, osjećanja, sreću, zadovoljstvo ili pokušaj ostvarenja nekog cilja.
S druge strane, sociolog navodi da bi ipak mlade osobe trebale da znaju da internet i nije bezbjedan prostor u kojem se tako lako upuštaju u komunikaciji s nekim nepoznatim i djelili im svoje tajne ili tako neke fotografije koje su predmet te komunacije.
Predstavnica NVO Prime navodi da bi moglo da zvuči na prvu loptu kao nešto negativno a da je zapravo to jedna danas krajnje prihvaćena i opšte rasprostranjena praksa među parovima, i da to mogu biti ljudi koji su zvanično u vezi, braku ili ono što bi danas nazvali u kombinaciji ili radi nekog kasnije lijepog intimnog seksualnog ishoda.
Mladi nijesu svjesni jer da su svjesni upola što se dešava u svijetu i kod nas ali se ne govori dovoljno o tome, i ne bi učestvovali u sekstingu, jer je to jedna jako opasna stvar koju ljudi zanemaruju a itekako je opasno jer ipak djele dio svoje intime s internetom jer to ipak nije samo jedna osoba koja čita i gleda, tu su osobe koje su vlasnici društvenih mreža, osobe koje rade u arhivi društvenih mreža, i da to, ipak, ostaje tu i uvijek se može izvući taj podatak.
Djeljenje takvog sadržaja sa seksualnom konotacijom je opasno jer bi moglo da posluži kao materijal za ucjenu.
Pored toga što može da se ostane bez prijateljstva ili neke duge ili kraće veze, naravno da postoji osvjetnička pornografija koja je opet zastupljena i o kojoj se ne govori dovoljno, i da ukoliko prekineš taj odnos koji je bio pod navodnicima dobar s nekom osobom i on kasnije zloupotrijebi tvoje fotografije, tekstove ili snimke na koje ti nisi potpuno obučen ili jednostavno se ne osjećaš kao da bi to moglo da izađe na google pretraživače i ti budeš u redu sa tim onda automatski se dešava taj problem osvetničke pornografije i dešavaju se ti rizici da ti sutra imaš karijeru ili budeš roditelj i da na kraju neko izvuče takvu fotografiju.
Čak i ako postoji dozvola s obje strane, uvijek treba razmišljati da je to dosta neodgovorno ponašanje s obzirom na to da na internetu sve ostaje.
Društvene mreže bile su samo okidač za pojavu sekstinga posebno u vrijeme pandemije COVID-19, ali da i nije ona sama to proizvela, nego upravo karantin i naša velika usmjerenost na društvene mreže, pa smo ih umjesto da ih koristimo mi smo ih zloupotrijebili.
S druge strane, psihološkinja govori da je greška okrivljavati medije, okrivljavati postojanje drustvenih mreža jer se preko njih šire i šalju neke poruke odnosno slike odnosno neki sadržaj koji krompomituje nekoga. Znate kada neka osoba zeli ovu drugu da kompromituje da je unizi da od nje napravi neko šegačenje ili neko ponizenje ne možemo kriviti kanal, jer da nema tog kanala i načina ta osoba bi našla neki drugi način neki drugi kanal, tako da mediji nisu krivi ali mediji mogu da pomognu. Mogu da pomognu tako što će više promovisati lijepe sadržaje.
Zato bi sve intimne poruke kako kaže psihološkinja Đurišić trebalo čuvati u srcu i memoriji glave, a ne mobilnih telefona.
Izvor: Rtcg.me
