U izvještavanju koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), djeca s invaliditetom imaju četiri puta veću šansu da postanu žrtve nasilja u odnosu na djecu bez invaliditeta.
Ključni nalazi
Izvještaj koji je objavila SZO pokazuje da su djeca s invaliditetom:
*Izloženija do 3.7 puta više da postanu žrtve različitih oblika nasilja u odnosu na djecu bez invaliditeta;
*Fizičkom nasilju su do 3.6 puta izloženija;
*Seksualnom nasilju su do 2.9 puta izloženija.
Djeca s invaliditetom, psihosocijalnim ili intelektualnim oštećenima spadaju u najranjivije kada je u pitanju seksualno zlostavljanje, čak 4.6 puta imaju veću šansu da postanu žrtve zlostavljanja u odnosu na svoje vršnjake bez invaliditeta.
Faktori rizika
Faktori koji djecu s invaliditetom stavljaju u veći rizik od nasilja uključuju stigmu, diskriminaciju i neznanje o invaliditetu, kao i nedostatak društvene podrške onima koji brinu o njima. Smještanje djece s invaliditetom u institucijama, takođe, povećava njihovu osjetljivost na nasilje. U ovim okruženjima, djeca koja imaju prepreke u komunikaciji imaju i izazove u svojoj sposobnosti da otkriju iskustva zlostavljanja.
„Rezultati dokazuju da djeca s invaliditetom su disproporcionalo ranjiva u odnosu na nasilje i njihove potrebe su predugo bile zanemarivane“ navodi Dr Etin Krug (Etinne Krug), direktor odjseka za nasilje i prevenciju od povreda i invaliditet Svjetske zdravstvene organizacije. On, takođe, navodi: „Znamo da postoje posebne strategije za sprečavanje nasilja i ublažavanje njegovih posljedica. Sada moramo da utvrdimo da li ovo funkcioniše i za djecu s invaliditetom. Potrebno je odrediti dnevni red za akciju“.
Najsnažniji dokazi o nasilju
Pregled rezultata pruža najsnažnije dostupne dokaze o nasilju nad djecom s invaliditetom. Uključeno je 17 studija koje odražavaju podatke od 18.374 djece s invaliditetom iz zemalja sa visokim prihodima — Finske, Francuske, Izraela, Španije, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država — naglašavajući hitnu potrebu za visokokvalitetnim istraživanjima u oblastima sa niskim prihodima i zemlje sa srednjim dohotkom.
Preventivne mjere
Pokazalo se da određeni programi kućnih posjeta medicinskih sestara za djecu izloženu riziku od nasilja i obuke za unaprjeđenje roditeljskih vještina djeluju na sprečavanju nasilja nad djecom bez invaliditeta. Ove i druge obećavajuće mjere navedene su u SZO Prevencija maltretiranja dece i prevencija nasilja: dokazi treba da se primenjuju za djecu s invaliditetom, a njihova efikasnost se procjenjuje kao prioritet.
Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom jača potrebu da se zaštite prava djece s invaliditetom i osigura njihovo puno i ravnopravno učešće u društvu. Ovo uključuje izbjegavanje negativnih iskustava koja su rezultat nasilja u djetinjstvu za koje je poznato da imaju širok spektar štetnih posljedica po zdravlje i dobrobit kasnije u životu. Kada prevencija ne uspije, briga i podrška djeci koja su žrtve nasilja su od vitalnog značaja za njihov oporavak.
Izveštaj Svjetske zdravstvene organizacije/Svjetske banke o invaliditetu navodi šta funkcioniše u poboljšanju zdravlja i društvenog učešća djece s invaliditetom i promoviše deinstitucionalizaciju. Za djecu s invaliditetom koja su trenutno smještena van kuće, jačanje njihove brige i zaštite rešavanjem institucionalnih kultura i struktura koje povećavaju rizik od nasilja je imperativ.
Djeca s invaliditetom i nasilje u Crnoj Gori
U Crnoj Gori djevojčice s invaliditetom višestruko su diskriminisane i nedovoljno osnažene da prepoznaju diskriminaciju i bore se protiv nje. To je ocijenjeno na panelu Zabrana višestruke i intersekcijske diskriminacije osoba sa invaliditetom (OSI) s posebnim akcentom na žene i djevojčice s invaliditetom, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) u okviru dvodnevne konferencije.
Zaključeno je da su da se roditelji djece s invaliditetom i djeca s invaliditetom od samog starta suočavaju s ozbiljnim problemima i poteškoćama, što kao posljedicu izaziva intersekcijsku diskriminaciju, te povećanu stepena nasilja u porodici. Problem nasilja nad djecom s invaliditetom je još uvijek nedovoljno istražen, a zvanični statistički podaci ne postoje. O ovom problemu se u crnogorskom društvu i ne govori, ili se zanemaruje tako da ostaje nepoznanica u kojoj mjeri i kroz koje oblike su djeca s invaliditetom izložena nasilju u našoj društvenoj zajednici.
Projekat Ključ samostalnOStI sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica posredstvom Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za projekte nevladnih organizacija za 2022. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost UMHCG.
Izvori: https://www.paho.org/en
Pripremio/la: mr Milena Kovačević
